U Hrvatskoj manje od 10% poljoprivrednih proizvođača koristi digitalne sustave upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom.

U razvijenim zemljama taj udio je daleko veći – gotovo 40% poljoprivrednih proizvođača koristi neke digitalne sustave, a oko 30% ih se služi informatičkom tehnologijom i vode svoje podatke kroz neke digitalne alate, stoji u analizi “Digitalizacija poljoprivrede” konzultantske kuće Smarter.

Dodaju da Hrvatska danas osim brojnih EU fondova, ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju kroz Europski fond Next generation, odnosno Nacionalni program oporavka i otpornosti za korištenje tih sredstava, koji osigurava značajan iznos za digitalnu transformaciju poljoprivrede.

Za digitalizaciju poljoprivrede u NPOO je namijenjeno čak 77 milijuna kuna. Hrvatska u korištenju digitalnih rješenja zaostaje za većinom članica EU.

Prema Izvješću o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) 2020., u kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska zauzima tek 25. mjesto u EU.

Smarterovi stručnjaci slažu se da bi kroz sva dostupna sredstva trebalo što prije krenuti u digitalnu transformaciju poljoprivrede što bi pomoglo povećanju njezine ekonomske i ekološke učinkovitosti, te produktivnosti i održivosti.