U Hrvatskoj je tijekom 2012. godine registrirano ukupno 1309 komada krivotvorenih novčanica, a najveći se broj, 861 komad, odnosi na krivotvorene novčanice eura, slijedi 315 krivotvorenih novčanica kune te 109 krivotvorina američkog dolara, objavila je Hrvatska narodna banka na svojim web stranicama.

Prošlogodišnjih 315 komada krivotvorenih novčanica kuna smanjenje je za 29,1 posto u odnosu na broj krivotvorenih novčanica kuna registriranih u 2011.

Ukupna nominalna 'vrijednost' registriranih krivotvorenih novčanica kune u prošloj godini iznosila je 114.480 kuna, a u ukupnom broju registriranih krivotvorenih novčanica krivotvorine kuna čine udio od 24,1 posto.

Najčešći krivotvoreni apoen domaće valute bila je novčanica od 500 kuna sa 122 komada registriranih primjeraka krivotvorina kune ili 38,7 posto.

Uzevši u obzir da je tijekom 2012. u optjecaju bilo prosječno 161,4 milijuna komada novčanica kuna, proizlazi da su na milijun komada originalnih novčanica u optjecaju evidentirana dva komada krivotvorenih novčanica kune.

Od siječnja do prosinca 2012. registrirana je ukupno 861 krivotvorena novčanica eura, što je povećanje od 29,7 posto u odnosu na broj krivotvorenih eura evidentiranih u 2011.

U istom razdoblju registrirano je 109 komada krivotvorenih novčanica američkog dolara, što je pak smanjenje za gotovo tri puta u odnosu na krivotvorine dolara evidentirane 2011.

Ostale 24 krivotvorine su krivotvorene novčanice australskog dolara, konvertibilne marke, švicarskog franka, češke krune, njemačke marke i funte sterlinga.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

Od ukupno 1309 krivotvorenih novčanica, 869 komada odnosno 66,3 posto čine krivotvorine otisnute tiskarskim tehnikama (plošni i duboki tisak), a 340 komada (26 posto) su krivotvorene novčanice ispisane tintom. Uz to, 17 komada krivotvorina ispisano je tintom ili tonerom ili kombinacijom tih dviju tehnika, a 81 je ispisana samo tonerom.

Iz HNB-a napominju da se tehnike reprodukcije P(tisak) i C(ispis tintom/tonerom) uvijek odnose na zajedničke klase krivotvorenih novčanica, što podrazumijeva veće izrađene količine i dobru, vrlo dobru ili opasnu kvalitetu izrade, dok se ostale tehnike reprodukcije odnose na nacionalne klase krivotvorenih novčanica izrađenih u manjoj količini i loše ili osrednje kvalitete izrade.

Od ukupno 861 komada registriranih krivotvorina eura, njih 755 (ili 87,7 posto) prema kvaliteti izrade ocijenjeno je kao dobro ili vrlo dobro, što znači da je prepoznavanje takvih krivotvorina otežano, posebno od strane javnosti.

Krivotvorine kuna pak u 98,4 posto slučajeva izrađene su u lošoj kvaliteti koja ne bi trebala stvarati zabune kod javnosti.

Uzme li se u obzir činjenica da je vještačenjem krivotvorenih novčanica utvrđeno da krivotvoritelji često imitiraju pojedina zaštitna obilježja poput zaštitne niti, vodenog znaka, holograma i optički promjenjive boje, Hrvatska narodna banka poziva građane na pojačani oprez, a institucije i tvrtke koje posluju s gotovim novcem na primjenu odluka HNB-a o uvjetima obrade i redistribuiranja novčanica.

HNB od svibnja 2009. provodi Nacionalni program za obuku zaposlenika banaka i financijskih institucija za postupak provjere autentičnosti novčanica i kovanog novca, a tiskala je i besplatno dijeli edukativne brošure o zaštitnim obilježjima novčanica kuna i o postupku provjere autentičnosti novčanica.