Proteklih su tjedana i oni koji ne prate pomno pokazatelje ekonomske aktivnosti htjeli-ne-htjeli imali priliku utvrđivati “gradivo” o iznadprosječnom rastu domaćeg gospodarstva u odnosu na ostatak EU.

I u najnovijem Biltenu HNB-a navodi se da dostupni mjesečni podaci na kojima se temelji njezin model brze procjene gospodarske aktivnosti upućuju na to da se snažan rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj nastavio i na početku 2024. Realni BDP u prvom bi se tromjesečju mogao povećati za 1,3% u odnosu na zadnja tri mjeseca prošle godine, uz ubrzanje godišnje stope na čak 4,6%.

Takva kretanja u prvom redu odražavaju robustnu domaću potražnju pogonjenu i dalje obilnim priljevima europskog novca te snažnim rastom plaća koji potiču s jedne strane potrošnju građana, a s druge npr. građevinske aktivnosti, u prvom redu uslijed investicijskih aktivnosti javnog sektora financiranih EU sredstvima za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. I nešto raniji Usrks te prateći dolasci i noćenja turista varijabla su koja poticajno djeluje na prve procjene gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju.

Međutim, u isto vrijeme industrijska aktivnost i dalje ne djeluje ohrabrujuće. Nakon snažnog pada potkraj 2023. te stagnantnog siječnja, u veljači je obujam industrijske proizvodnja ponovno osjetno pao (5,7%), pri čemu u HNB-u dodaju kako je taj pad bio široko rasprostranjen.

“To bi ujedno moglo upućivati na slabljenje robnog izvoza, nakon što je donekle ojačao krajem 2023.”, ističe se u HNB-ovu komentaru. Donekle utješno u tom pogledu zvuče navješćujući pokazatelji poslovnog optimizma u industriji koji je tijekom ožujka, kažu, zamjetno ojačao, iznad dugoročnog prosjeka. To se, doduše, još ne da iščitati iz, primjerice, robne razmjene, kao ni iz potražnje sektora poduzeća za kreditima.

Kreditna aktivnost banaka na početku ove godine u znaku je nastavka usporavanja rasta kredita tom sektoru, ali uz istodobno ubrzavanje rasta kreditiranja stanovništva, pri čemu su nenamjenski gotovinski godišnjom stopom dosegnuli čak 12,8 posto. Rezultat tih kretanja u veljači je bio rast ukupnih kredita (na osnovi transakcija, bez države) za oko 200 milijuna eura.

Kad je riječ o kreditiranju poduzeća, nakon snažnog pada u siječnju, koji je gotovo u cijelosti bio posljedica otplate jednog od dva sindicirana kredita HEP-a uzeta zbog troškova mjera za otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije (u siječnju je vratio nešto manje od 290 mil. eura), u veljači je kreditiranje korporativnog sektora ponovno bilo prigušeno. Godišnji rast kredita poduzećima time se nastavio usporavati, s 3,4% kolika je bila stopa u siječnju, na 2,9% u veljači. S obzirom na stopu inflacije to znači da su krediti tom sektoru realno u padu.

Od oko 100 mil. eura investicijskih kredita u 2023. iz linija s posebnim financijskim institucijama, najviše je bilo onih za proizvodnju (19%)/J. Regović/PIXSELL

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pritom, doduše, treba reći da unutar ukupnih kretanja nešto bolju dinamiku bilježe krediti za investicije te da su za ukupno usporavanje ponajprije zaslužni oni za obrtna sredstva. Ukupno gledano, ipak, potražnja za kreditima u poslovnom sektoru ima pečat usporavanja koje se u konačnici očituje u godišnjim stopama njihova rasta.

Osim što su potrebe financiranja obrtnih sredstava očito manje, dio potreba financiranja investicijskih aktivnosti osigurava se europskim novcem, a dijelu poslovnog sektora rezultatski ide prilično dobro pa u uvjetima nešto viših cijena kredita i ulagačke aktivnosti očito u većoj mjeri financiraju vlastitim sredstvima.

Suradnja s institucijama
U Erste banci u vezi s potražnjom potražnja za kreditima u segmentu poslovanja s gospodarstvom kažu kako u prošloj godini u toj banci bilježi pozitivne trendove i stope rasta. Tako je stanje kredita u segmentu poslovanja s gospodarstvom na kraju 2023. iznosilo 4,7 milijardi eura, što predstavlja 2,68 posto više u odnosu na kraj 2022.

Pritom je potražnja za investicijskim kreditima nešto viša od ostalih vrsta kredita, pa je stopa rasta kod njih lani iznosila 5,52 posto. U Ersteu ističu i kako banka dugi niz godina intenzivno surađuje s posebnim financijskim institucijama na garancijskim instrumentima – s Europskim investicijskim fondom (EIF), Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO-om.

“Kad govorimo o investicijskim kreditima iz segmenta suradnje s posebnim financijskim institucijama (kreditne linije i garancijski instrumenti), od oko 100 milijuna eura investicijskih kredita u 2023. iz linija s posebnim financijskim institucijama, najveći udjel imali su krediti za proizvodnju (19 posto), trgovinu i popravak motornih vozila (19%), javne usluga (16%), turizam (13%) te prijevoz, skladištenje i veze (12%).

Od oko 30 milijuna eura investicijskih kredita u prošloj godini uz garancijske instrumente posebnih financijskih institucija, najveći udio imali su pak krediti za proizvodnju (43%), nekretnine (32%) te prijevoz, skladištenje i veze (10%).

No, već duže vrijeme u RH se upozorava kako je u kontekstu ukupnih investicija, koje su prema procjeni rasta BDP-a u 2023. realno rasle 4,2% (nakon što je godinu prije u realnim terminima zapravo izostao njihov rast), na srednji i dugi rok problem je što taj rast u najvećoj mjeri vuče javni sektor. To je, uz ostalo, vidljivo i iz liste 100 najvećih korisnika sredstava iz NPOO-a.

Odudaranje od EU
Tako su iz HUP-a nedavno, govoreći o fleksibilnosti tržišta rada i produktivnosti, dotaknuli i pitanje privatnih poslovnih investicija. Njima se, kažu, jača konkurentnost tvrtki, a upravo prema udjelu poslovnih investicija Hrvatska zadnjih godina odudara (zaostaje) kako u odnosu na prosjek EU-27, tako i u odnosu na prosjek strukturno sličnih ekonomija CEE regije.

“S obzirom na objektivan rizik usporavanja rasta produktivnosti po povlačenju plime EU fondova (a dosad je povučeno više od 3 milijarde eura ili više od polovice ukupne omotnice grantova teške 5,8 milijardi eura) od 2025. godine nadalje, a osobito od 2027. godine te očekivani brži rast jediničnih troškova rada u odnosu na EU u narednim godinama, fokus kreatora ekonomske politike mora biti na jačanju atraktivnosti naše ekonomije za privatne investicije”, poručili su iz HUP-a.