Uz 13 projekata vrijednih približno 774 milijuna dolara koje Svjetska banka trenutno aktivno provodi u Hrvatskoj, hrvatskim kompanijama grupacija Svjetske banke nudi daleko više poslovnih mogućnosti vezanih uz financiranje razvoja ili npr. poboljšanje izvoza.

Na razini Grupacije Svjetske banke postoji ukupno više od 35 milijardi dolara poslovnih mogućnosti za koje bi se privatni sektor mogao angažirati sudjelovanjem u natječajima u regiji, ali i globalno. Upravo s ciljem informiranja o tom potencijalu jučer je u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan seminar o "Poslovnim mogućnostima za hrvatske tvrtke kroz sustav Grupacije Svjetske banke". Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj, s tim u vezi je istaknula kako je "ideja da hrvatski privatni sektor počne aktivno sudjelovati na tim javnim natječajima i u drugim zemljama i da na taj način pronađu poslovne mogućnosti za sebe i za svoj rast".

Banka je, kaže, aktivna u svim sektorima gospodarstva u kojima se traže razni oblici usluga, ili potreba za nabavom različitih dobara i proizvoda, savjetodavnih usluga. "Možete ići u Srbiju, Makedoniju, Brazil, bilo gdje, istaknuo je menadžer Sektora za pružanje usluga tvrtkama Svjetske banke Gilles Garcia.Nekolicina hrvatskih kompanija (npr. Atlantic grupa, C.I.O.S.) otprije se u financiranju oslanjaju na Međunarodnu financijsku korporaciju (IFC) kao jednu od članica Grupacije SB. No, očito i u samoj Svjetskoj banci smatraju da ima mnogo neiskorištenog potencijala koji pruža njihova grupacija. Vezano uz moguća ulaganja i financijsku podršku hrvatskom gospodarstvu ministar financija Slavko Linić je za sudjelovanja na nedavnoj skupštini MMF-a, među ostalim, razgovarao i s predstavnicima Svjetske banke.

No, kako u Vladi smatraju da su "državni sektor sredili", njegov fokus bio je upravo na privatnom sektoru i pokušaju privlačenja vlasničkih ulaganja. A tu se malo razočarao. "Sa Svjetskom bankom razgovori o ulaganju u equity fondove s tom svrhom još su na početku. Trebat će nam još puno razgovora, jer se razlikujemo u idejama. Vlada želi da se ti fondovi koriste za ulaganje u tvrtke koje se oporavljaju, a Svjetska banka za ulaganje u startup-ove.