Prvi američki energetski plan kojim se administracija predsjednika Trumpa vraća tradicionalnoj energetskoj politici i stavlja primat na fosilna goriva promijenit će svjetsku energetsku politiku, a na lokalnoj razini Hrvatskoj se otvara prilika za emancipaciju od politike Europske unije koja inzistira na čistoj energiji i forsira obnovljive izvore.

To je i logično s obzirom na to da su najveće političke sile s naglaskom na Njemačku razvile tehnologiju i opremu za investicije u obnovljive izvore energije, ali i da je riječ o zemljama koje nemaju dostatne zalihe fosilnih energenata. Budući da je Hrvatska bogata naftom i plinom u odnosu na svoju potrošnju, stručnjaci drže da bi trebala iskoristiti zaokret u energetskoj politici SAD-a koju će slijediti i veći dio svijeta, za privlačenje novih investicija koje bi mogle dovesti do energetske samodostatnosti. Naftaši u Trumpovu planu iščitavaju povratak industrije na velika vrata, a svakako i kao argument više u korist povrata Ine u hrvatske ruke.

"Hrvatska je ionako uvjete Sporazuma iz Kyota, ali i ciljeve EU do 2030. ispunila pa je promjena američke politike prilika da se emancipira i razvija vlastitu energetsku strategiju. Trumpov zaokret može biti dodatni argument Vladi da preuzme kontrolu nad Inom uz zadržavanje potpune kontrole nad elektroindustrijom", kaže za Večernji list naftni stručnjak, profesor Igor Dekanić.

Podsjeća da je nafta financijski nezamjenjiv energent u transportu pa time postaje jako bitna i za domaći turizam. Kako Mađarska ima nižu cijenu benzina od Hrvatske, procjenjuje se da na činjenici da turisti “toče gorivo” u Mađarskoj na putu do hrvatske obale domaće gospodarstvo gubi i do 15 posto ukupnog turističkog prometa. To bi se moglo neutralizirati većom proizvodnjom nafte.