Odlazak pomoćnika ministra zaštite okoliša Davora Škrleca zbog protivljenja odabranoj tehnologiji za TE Plomin 3 neće, čini se, promijeniti status samog projekta. Škrlec je, naime, u pitanje doveo ne samo ekološku, nego i ekonomsku održivost projekta Plomin 3. Tvrdio je da će HEP-u biti teško naći strateškog partnera kojem će se isplatiti izgradnja Plomina 3 po standardima EU, a ključnim je pri tom isticao ugljični dioksid (CO2).

Svaka elektrana i u Hrvatskoj će od iduće godine trebati dozvole za emitiranje točno određene količine stakleničkih plinova, te ako se pokaže da je emisija veća od dopuštene na kraju određenog vremenskog razdoblja trgovine, bit će prisiljena ili smanjiti vlastitu emisiju ili kupiti potrebnu količinu prava na emisiju na tržištu emisijskih dozvola. Škrlec je upozoravao da su obje varijante jako skupe i da će to presuditi i interesu za investiranje u Plomin 3. Iz Ministarstva zaštite okoliša nisu izravno odgovorili na naš upit o utjecaju Škrlecovih upozorenja na sam projekt, no ističu da će o tehnologiji koju će se koristiti u Plominu odlučiti investitori. “Pri određivanju izvora proizvodnje električne energije mora se voditi računa o nizu elemenata kao što su sigurnost opskrbe, cijena koja se plaća te o zahtjevima prema očuvanju okoliša, pa i u pogledu smanjenja ispuštanja CO2. Kako bi se osiguralo ispunjenje ova tri zahtjeva, EU je odredila da će svi proizvođači električne energije iz fosilnih goriva od 2013. morati kupiti kompletnu kvotu emisija CO2, kojom će pokriti emisije iz postrojenja putem dražbe. Geološko skladištenje CO2 je tehnologija kojom se premošćuje vrijeme u kojem će se morati koristiti fosilna goriva za proizvodnju električne energije, a za ovu tehnologiju EU daje potporu za 12 demonstracijskih projekata vezano za hvatanje CO2 iz postrojenja i geološko skladištenje s ciljem pojeftinjenja tehnologije koja se može koristiti i u Plominu, o čemu će odlučiti investitor, pojašnjavaju iz Ministarstva zaštite okoliša.

Iz Ministarstva dodatno podsjećaju i da svaki operater postrojenja za proizvodnju struje mora trošak kupovine emisijskih jedinica, kojima će pokriti emisije iz proizvodnje, uključiti u ukupan godišnji trošak električne energije. Proizvođač temeljem cijene CO2 na tržištu odlučuje je li mu jeftinije skladištiti emisije CO2 ili kupovati emisijske jedinice CO2 na tržištu. Iz Ministarstva gospodarstva uzvraćaju kako je za projekt birana najbolja raspoloživa tehnologija, kako će u slučaju TE Plomin emisije biti uz veću proizvodnju bitno smanjene u usporedbi sa sadašnjim stanjem, a sama je cijena emisijskih kvota, dodaju, uračunata u studiju utjecaja na okoliš koja je pred desetak dana prihvaćena. Poručuju i da će za projekt biti interesa što će vrlo brzo pokazati i međunarodni natječaj za strateškog partnera za taj projekt. Natječaj će, saznajemo, biti organiziran u dvije faze. Prva, za koju će se poziv objaviti kroz 20-ak dana, ima za cilj utvrditi interes za sudjelovanje u projektu. Ta faza predviđena je u trajanju od dva mjeseca, a nakon tog pretkvalifikacijskog kruga s početkom jeseni uslijedila bi druga faza, u kojoj bi kandidati bili pozivani na obavljanje dubinskog snimanja i izradu rješenja za poboljšanje sadašnjeg projekta za Plomin 3. Taj krug trajao bi između 4 i 5 mjeseci, a finalni odabir partnera planiran je za kraj prvog kvartala 2013. Preliminarni je interes, ističu u Ministarstvu gospodarstva, velik, i to od ozbiljnih europskih i svjetskih kompanija koje, dodaju, ne bi čekale objavu tendera za projekt koji nije isplativ.