Već smo ranije pisali da šećerna bolest, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, značajno financijski opterećuje zdravstveni sustav. Prema ispitivanjima u 2009. samo je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) za liječenje šećerne bolesti utrošio 2,5 milijarde kuna odnosno 11,49% svojeg proračuna.

Od tih troškova najveći udio (85,72%) čine troškovi liječenja komplikacija bolesti koji su posljedica loše regulacije glikemije. Ostatak utrošenih sredstava bio je namijenjen redovitim kontrolama, dok je na lijekove za liječenje šećerne bolesti utrošeno 8,75%. Visoki troškovi liječenja šećerne bolesti hitno upućuju na potrebu bolje kontrole bolesnika i uspješnu prevenciju komplikacija.

Mnogobrojnim je studijama dokazano da se dobrom regulacijom dijabetesa izbjegava ili odgađa razvoj komplikacija, čime se uvelike povećava kvaliteta života oboljelih.

Nakon analiziranih troškova dijabetesa u Hrvatskoj učinjena je simulacija troškova u desetogodišnjem razdoblju. Simulacija je temeljena na zdravstveno-ekonomskim modelima, a cilj joj je bio utvrditi ekonomski učinak bolje regulacije bolesti. Iz tog su se razloga u razdoblju od deset godina uspoređivala dva scenarija liječenja:

a) scenarij temeljen na nastavku dosadašnje prakse (liječenjem se postižu HbA1c 7,6%, sistolički krvni tlak 140 mmHg, kolesterol 5,4 mmol/L),

b) scenarij temeljen na intenziviranom pristupu liječenju čime se postiže bolja regulacija dijabetesa (snižavanje HbA1c za dodatnih 0,5-1%, snižavanje sistoličkoga tlaka za 10 mmHg, snižavanje kolesterola u preporučene vrijednosti).

(slika) Kretanje troškova liječenja dijabetesa u desetogodišnjem razdoblju

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

U oba scenarija uključeno je očekivano povećanje broja oboljelih, zbog čega je, iz godine u godinu, neizbježan porast troškova.

Za postizanje intenziviranoga pristupa liječenju potrebno je povećati ulaganja: u bolju kontrolu, bolju dijagnostiku i u povećan broj pregleda. Stoga, u odnosu na scenarij održanja današnje kvalitete liječenja, intenzivirani pristup znači dodatno ulaganje od 19%. Isplativost ovog ulaganja dokazana je postizanjem velikih ušteda u liječenju komplikacija.

Uštede su evidentne već u kratkoročnom razdoblju, a isplativost ulaganja raste u duljem razdoblju. U desetogodišnjem razdoblju intenzivirani pristup liječenju zahtijevat će ukupni trošak od 28,69 milijardi kuna, dok će scenarij održanja današnje kvalitete liječenja zahtijevati trošak od 30,75 milijardi kuna. Drugim riječima, usprkos ulaganjima u sustav sa svrhom postizanja bolje kontrole bolesti, u desetogodišnjem razdoblju intenzivirani će pristup liječenju dovesti do ušteda od 2,05 milijardi kn.