Hrvatska je lani proizvela 247,9 tona voća na ukupno 28.392 hektara, pojasnila je Andreja Martonja Hitrec iz Ministarstva poljoprivrede na konferenciji Snaga hrvatske hrane u Osijeku.

Voćnjaci čine 2,2 posto ukupnih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, a statiska pokazuje da se te površine svake godine smanjuju. Lani je bilo 7,9 posto manje voćnjaka nego u godini prije, a čak 22,6 posto manje nego 2009. No, kaže Martonja Hitrec, to nije bitno utjecalo na ukupnu proizvodnju jer ona svake godine bilježi rast. Najveći problem domaćih voćara je što su usitnjeni s prosječnim voćnjakom od svega 2,2 hektara. Uz to, prosječan prinos po hektaru je bio samo 8,7 tona.

Mala proizvodnja, relativno niža kvaliteta proizvoda te nedostatak certifikata su stvari koje domaće voćare čine nekonkurentnima na tržištu.

Tome u prilog ide i činjenica da smo lani izvezli 24,5 posto manje voća – 4944 tone manje u vrijednosti od 6,2 milijuna eura. Istodobno, uvezli smo 9,7 posto više voća – 9302 tone više u vrijednosti od 12,5 milijuna eura. Stanje u povrtlarstvu je možda još konfuznije jer se zapravo i ne zna koliko površina imamo u povrtlarstvu. Kako je pojasnio profesor Josip Borošić, umirovljeni profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Državni zavod za statisku raspolaže s brojkom od 10,3 tisuće hektara, Poljoprivredno savjetodavna služba smatra da imamo 15 tisuća hektara, a nezavisni konzultanti barataju s podatkom o 23 tisuće tona.

Profesorica Nada Parađiković s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku smatra da su ukupne povrtlarske površine, uključivši i krumpir, veće od 65 tisuća hektara. Slična situacija je i s količinama koje se kreću od 200 tisuća tona pa do pola milijuna tona povrća. Činjenica je da ne proizvodimo dovoljno povrća za vlastite potrebe, a o čemu govori i podatak da ga je lani uvezeno u vrijednosti 77 milijuna dolara. Svi govornici stava su da bi se više trebalo okrenuti ekološkoj proizvodnji koja postiže višu cijenu.