U tjednu kad je objavljeno da je industrijska proizvodnja treći mjesec zaredom zabilježila rast obujma na godišnjoj razini, iz Državnog zavoda za statistiku stigle su i prve procjene ožujskog prometa u maloprodaji, prema kojima je također ostvaren rast.

Statistika je, međutim, varljiva. Katkad je dovoljno uzeti, primjerice, izvorne podatke umjesto kalendarski prilagođenih (ili obrnuto) da predznak bude različit. Tako je prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a promet trgovine na godišnjoj razini realno porastao 1,3 posto, za što je uz pad cijena bio dovoljan nominalni porast od 0,3 posto. U kroničnom pomanjkanju dobrih vijesti i kakavi-takvi pozitivni predznaci ekonomskih pokazatelja su dobrodošli. Analitičari su ipak oprezni. Jer, za razliku od kalenarski prilagođena godišnjeg rasta ožujske potrošnje za 1,3 posto, prema izvornim podacima u ožujku je ostvareno 1,3 posto – ali pada. Čak i kad se promatraju "pozitivnije" brojke, tek s objavom strukture prometa za desetak dana vidjet će se i u kojim je segmentima on povećan.

Njemu je, primjerice, sigurno pridonijela veća prodaja automobila koja u prvim mjesecima 2014. bilježi dvoznamenkast rast, dijelom poguran i Vladinim nabavkama vozila. Prema podacima agencije Promocija plus, u ožujku je prodaja auta bila čak četvrtinu veća nego lani, a više od 20 posto jača je bila i veljača u odnosu na lanjsku. U usporedbama kretanja maloprodaje analitičari RBA kažu kako je relativno niska lanjska baza mogla upućivati na rast, no podsjećaju i da su lani uskršnji blagdani bili već u ožujku. Ipak, za značajniji oporavak potrošnje treba nam oporavak na tržištu rada.