Konferencija o trgovini Hrvatske gospodarske komore trebala se baviti održivošću tog velikog sektora, no glavna je tema na panelu o aktualnostima bila je, očekivano, mjera Vlade o ograničenju cijena za čak 30 artikala, a koja je na snagu stupila sredinom rujna. Baš nitko od prisutnih trgovaca na panelu – predstavnici KTC-a, NTL-a i dm-a – na nju ne gleda blagonaklono, iako su u “paradi” Vlade svi pristali sudjelovati.

Prema mjeri ograničenja cijena vrlo je skeptična i Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Mislim da ne postoji osoba u ovoj državi kojoj ta mjera, ta parodija, nije smiješna. Ali ona je na snazi”, ističe Ivanov te upozorava na negativne posljedice.

“Ta je mjera trošak zbog koje ćemo neke druge proizvode platiti skuplje jer ono što prodavač nije namirio na jednoj strani prebacit će na drugu stranu. Osobno u mojoj košarici te mjere neće donijeti gotovo nikakvo pojeftinjenje”, rekla je profesorica Ivanov na panelu konferencije HGK-a “Održiva trgovina – Mijenjamo budućnost sada”.

Isti deodorant 83% skuplji
Utjecaj mjera još uvijek nije jasno vidljiv na poslovanje, kaže Daliborka Kranjčić, predsjednica Uprave KTC-a, jer je prošlo premalo vremena. No, prvi podaci govore, ističe, da su se kupci okrenuli robnim markama. Ipak, određenih proizvoda na policama trgovina zbog mjere ograničenja cijena neće biti. A neće ih biti, kaže Kranjčić, jer se trgovcima ne isplati nabavljati proizvode kojima je nabavna cijena viša od prodajne i koji ih tjeraju u gubitke, no kojih točno nije navela.

Čestu tezu da su trgovci jedni od većih profitera zbog visokih marži demantiralo je izlaganje Antona Delbarre, glavnog ekonomista EuroCommercea. Prema njemu, europski su trgovci (kojih je 5 milijuna te zapošljavaju 26 milijuna ljudi) lani i preklani ostvarili marže od 3%. Martin Evačić, direktor NTL-a, poručuje da su u Hrvatskoj one i niže. “Vlada je tri puta zadirala u cijene proizvoda u Hrvatskoj, a nijedanput nije našla za shodno, osim s trgovcima razgovarati i s dobavljačima”, poručuje.

Trgovina, ta spona između proizvođača i potrošača, uvelike ovisi upravo o proizvođačima i dobavljačima. Na konferenciji je potegnuto i pitanje različitih cijena istih proizvoda u državama članicama EU-a.

Iz publike je direktoru dm-a Mirku Mrakužiću upućeno pitanje o cijeni Nivea Fresh deodoranta za muškarce, a koji u Njemačkoj stoji 2,45 eura, a u Hrvatskoj 4,50 eura, 83% više. “Slažem se da razlike ne bi smjele biti tolike, no utjecaj na cijenu sigurno ima ekonomija obujma, transportni trošak i PDV. No sve to nije dostatno za ovu razliku”, odgovorio je Mrakužić.

Danijel Vidiš, član Uprave Spara Hrvatska, iz publike je pak napomenuo da su različite cijene rezultat politika multinacionalnih kompanija, odnosno proizvođača, koji ne daju istu cijenu različitim tržištima. “Nivea ne da istu cijenu u Hrvatskoj, Njemačkoj ili Austriji. Isto je i s Nutellom. Baš i da hoću, ne mogu dobiti talijansku Nutellu jer se u Hrvatskoj prodaje Nutella iz Poljske ili eventualno Njemačke. To je naša realnost”, ističe.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U toj realnosti treba dobro organizirati poslovanje. Realnost pokazuje minuse u domaćoj trgovini u drugom kvartalu, rekla je Ivanov. “Trgovina ovisi o dohotku potrošača i već bi bila u problemima bez potrošnje viših i visokih dohodovnih razloga koji namiruju ono što niski dohodovni razredi ne mogu. No, realno je dohodak svima niži te sada i oni koji imaju vrlo visoki dohodak štede”, navodi Ivanov.

Skroman rast
Projekcije WTO-a govore da će svjetska trgovina ove godine rasti skromnih 0,8%, a iduće 3,3%. Na nju će utjecati i inflacija koja usporava. No zabrinjava, kaže Ivanov, što je temeljna inflacija i dalje visoka što ukazuje da će biti prisutna još neko vrijeme.

Tu su i sve snažniji trendovi deglobalizacije te klimatske promjene – kojima se svi moraju prilagoditi. To uključuje proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te prilagodbu ambalaže, odnosno smanjivanje količine otpada, kaže Ivanov.

Sva ta ulaganja, naravno, podrazumijevaju trošak, a kada se na njega poduzetnici i odluče, nailaze na bizarne administrativne probleme. Predsjednica Uprave KTC-a ilustrira to na primjeru vlastite kompanije.

Kaže da su 2020. krenuli s investicijom od 3 milijuna eura postavljanja solara na 31 poslovnicu, a koja im je trebala smanjiti račune za energiju 33%. Danas su, kaže Kranjčić, na tek 6% ušteda. “Paneli su postavljeni na tek 5 od 31 objekta jer procedura prikupljanja dokumentacije i priključka solara traje neobjašnjivo dugo”, ističe.