Zbog inflacije, viših cijena, sve skuplje hrane, ali i mentaliteta koji nas u ovo doma godine tjera da trošimo kao da su nam to posljednji Božić i Nova u životu, rasta plaća i potrošačkih kredita, najoptimističniji analitičari procjenjuju prosinačku potrošnju veću od 3,5 milijardi eura, čime ćemo oboriti sve dosadašnje rekorde. Što on o tome misli, kakva će biti blagdanska potrošnja, jesmo li se izgubili u božićnom blještavilu, je li se u košarici išta promijenilo proteklih godina…, za Večernji list govori analitičar, britki kritičar i kroničar poljoprivrede, tržišta hrane, ali i društvenih zbivanja u Hrvatskoj, svojedobno i savjetnik bivše ministrice poljoprivrede Marije Vučković, prof. dr. sc. Ivo Grgić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Velika ulaganja

Dva golema zagrebačka projekta vrijedna 84 milijuna eura napokon kreću u realizaciju

– Košarica će u prosjeku biti skuplja oko 25% nego lani. Velike su razlike te se očekuje značajniji porast izdataka za meso kao što je odojak, junetina i riba, ali i za povrće. Opravdanje će biti afrička svinjska kuga, poplave, nemirno more, ali u srži je želja za brzom ekstra zaradom. I to se ponavlja svake godine i malo nam koriste usporedbe s drugim državama, rekao je Grgić.

Koliko je rastu cijena hrane doprinijelo uvođenje eura?
-Nisam ekspert za procjenu utjecaja uvođenja eura, ali zamjetan je jedan drugi fenomen. Trgovci besramno obezvređuju euro i nešto što je bilo dva eura odjednom košta šest. I to mogu prihvatiti ali me čude kupci koji malo gunđaju i prihvaćaju to kao stalnost. Stravično je da narod nema energiju ni za što drugo osim za kuknjavu “ništa se ne može”. Očekivao bih više građanskog neposluha, bunta… Čak se i u Zagrebu, gdje živi veliki broj umirovljenika, na prosvjedu pojavi njih nerazmjerno malo, razoračno će Grgić.

Britki kritičar odgovorio je i na Večernjakovo pitanje idemo li ka recesiji:

– Za sada ne, ali krizi da, koliko god to bilo naizgled čudno. Prihod od turizma je stabilan s mogućnošćću i daljnjeg rasta, osobna potrošnja raste, velika je građevinska aktivnost…, ali koristi od toga nemaju svi. Povećavat će se razlike između socijalnih slojeva. Osobno sam pesimista iako nas “uveseljavaju” porastom kreditnog rejtinga. Malo mi to znači u situaciji kad je zaduženje države jeftinije na domaćem nego na inozemnom tržištu.