Predsjednički izbori su prošli, ali kampanja koja im je prethodila ponovno je stavila u fokus i neke poslovnom sektoru osjetljive teme, poput ograničavanja odnosno zabrane rada nedjeljom.

Jesu li upravo najave novog reguliranja rada nedjeljom u trgovini već utjecale na pad optimizma kod tih poduzetnika, teško reći, ali prema posljednjim anketama u prosincu je u tom sektoru raspoloženje palo.

Očekivanja poslovnih čelnika u maloprodajnom biznisu iskazana su u padu indeksa za čak 3,5 bodova u odnosu na studeni. Lošije izglede signalizirali su i oni u uslužnom sektoru (-2,2 boda), no prema  izvješću Europske komisije o indeksu ekonomske klime (ESI) u hrvatskom gospodarstvu u cjelini očekivanja u prosincu ipak su ostala gotovo nepromijenjena (+0,3 boda) u odnosu na studeni.

To se u prvom redu pripisuje valu optimizma koji i dalje vlada u građevinskom sektoru čija su se očekivanja očitovala u rastu indeksa za čak 4,8 bodova. U manjoj mjeri ukupnom predznaku pridonio je i sentiment industrije (+1,1 bod).

Raspoloženje među potrošačima i na kraju 2019. je, mjereno indeksom, ostalo pri rekordnim razinama – u odnosu na studeni veći je 0,2 boda.  Istodobno, ESI indeks na razini EU zadržao je vrijednost iz studenoga.

Pritom su najviše poboljšana očekivanja u uslužnom i građevinskom sektoru. Blago pozitivna su i očekivanja maloprodaje, dok je sentiment potrošača blago pao. Najviše zabrinutosti pokazuje industrija (pad indeksa za 0,7 bodova).