Podrobnija analiza oglašenih slobodnih radnih mjesta pokazuje da je u prvih devet mjeseci ove godine objavljeno 198 tisuća jedinstvenih oglasa, odnosno 4,5% više u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuje analiza portala MojPosao.

No, upozoravaju analitičari s portala MojPosao, potrebno je razmotriti još jedan važan faktor, a to je rast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, a koji se nerijetko odvija putem alternativnih kanala za privlačenje strane radne snage. U prvom redu kroz agencije za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika. Trenutno je registrirano više od 600 takvih agencija u Hrvatskoj.

“Imajući u vidu navedene čimbenike, kao i trenutne tržišne uvjete, dolazimo do zaključka kako je porast potražnje za radom znatno veći nego što brojke iz uvoda sugeriraju i kako bi potencijalno mogao iznositi 8% u usporedbi s prošlom godinom”, navode s portala MojPosao.

Ističu i da je u trećem kvartalu na tržištu rada u Hrvatskoj objavljeno više od 73 700 natječaja za posao što predstavlja rast od 2,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Najveći rast broja oglasa primjećuje se u sektorima farmaceutika i biotehnologija, sigurnost i zaštita te zdravstvo i socijalni rad.

Najveći pad potražnje za radnom snagom na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj, pak, primjetan je u sektoru ljudskih resursa i IT-a.

“Trend pada broja oglasa za pozicije u IT sektoru prisutan je i na MojPosao, međutim u nešto manjoj mjeri nego što je to slučaj na cjelokupnom tržištu”, ističu.

Među najtraženijim zanimanjima u trećem kvartalu 2023. godine i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva, odnosno prodavač (trgovac), skladištar, konobar (barmen), vozač, radnik u proizvodnji te kuhar.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Više od polovice objavljenih oglasa za posao odnosilo se na rad u Zagrebu i zagrebačkoj županiji (55%), nakon čega slijede obalne županije; Primorsko-goranska (13%), Splitsko – dalmatinska (12%) te Istarska županija (10%).