Hrvatski građani podijeljenog su mišljenja u pogledu nastalih promjena uzrokovanih godinom članstva Hrvatske u EU, pokazuje najnovije istraživanje GfK. Najveće odstupanje između očekivanog i dobivenog vidljivo je u ključnim granama: sudstvu, te u turizmu (iako još uvijek s pozitivnim predznakom), školstvu i gospodarskom razvoju. 

Hrvatski građani podijeljenog su mišljenja o utjecaju članstva Hrvatske u EU tijekom protekle godine dana. Oko trećine (28%) hrvatskih građana članstvo Hrvatske u EU ne smatra dobitnom kombinacijom jer misle da nam je ili lošije otkada smo ušli u EU (13%) ili da nismo dobili nikakve pogodnosti ulaskom u EU (15%). 

Slijedeća trećina građana (32%) smatra da je Hrvatska dobila samo neke pogodnosti ulaskom u EU, dok preostale nije uspjela iskoristiti. 

Foto: Patrik Macek / Pixsell

Posljednja trećina (38%) ima najpozitivniji stav o protekloj godini članstva Hrvatske u EU: jedni smatraju (35%) da rezultati eventualnih pogodnosti od EU ne mogu biti vidljivi jer je prošlo premalo vremena od priključenja, dok njih 3% smatra da je Hrvatska dobila jako puno priključenjem u europski savez. 

Prije godinu dana, povodom ulaska Hrvatske u EU, GfK je proveo istraživanje o tome što će nam donijeti prva godina članstva u EU. Kod većine aspekata hrvatski građani nisu očekivali nikakve promjene, bilo u negativnom ili pozitivnom smjeru. Najveći broj je očekivao nepromijenjeno stanje u narednih godinu dana članstva Hrvatske u EU. Najveći optimizam građani su tada pokazali u turizmu gdje je polovica očekivala poboljšanje. Veća doza optimizma u pogledu poboljšanja situacije zbog ulaska zemlje u EU mogla se vidjeti i kod sudstva, zaštite okoliša, školstva, te zaštite potrošača. 

Nakon prve godine članstva Hrvatske u EU, pitali smo građane za njihovu percepciju situacije u istim aspektima: da li je situacija ista, da li je došlo do poboljšanja ili pogoršanja otkada je Hrvatska postala članicom EU. 

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Na slici dolje prikazani su postoci koji se odnose samo na poboljšanje: bilo građana koji su ostvareno poboljšanje primijetili u zadnjih godinu dana, bilo onih koji su poboljšanje prognozirali prije godinu dana. 

Prognoze hrvatskih građana na temelju njihovih očekivanja pokazale su se najtočnijima kod aspekta zaštite okoliša, te kod sigurnosti građana. Naime, 30% građana je očekivalo poboljšanje u zaštiti okoliša zbog ulaska zemlje u EU, a isti broj građana je i primijetio poboljšanje u ovom aspketu nakon godine dana članstva. 

Foto: Sanjin Strukić / Pixsell

Turizam je i dalje grana kod koje je najveći broj građana primijetio pozitivan pomak zbog ulaska u EU (33%). Međutim, ipak je znatno manji broj onih koji su poboljšanje primijetili (33%), u odnosu na one koji su poboljšanje očekivali (50%). 

Uz turizam i zaštitu okoliša, kao grane kod kojih je najveći postotak građana uočio pozitivne promjene u zadnjih godinu dana, bankarski sustav se također pokazao kao aspekt kod kojeg su pozitivne prognoze ostvarene. Čak je nešto više građana (25%) primijetilo pozitivne promjene u ovom aspektu, u odnosu na postotak onih koji su pozitivne promjene prognozirali (21%). 
Sudstvo je aspekt kod kojeg je došlo do najveće diskrepance između očekivanog i dobivenog: naime, prije godinu dana trećina građana (32%) očekivala je u sudstvu pozitivne promjene, dok je samo njih 11% pozitivne promjene uistinu i primijetilo.

Osim turizma i sudstva, najveće razočarenje može se uočiti i u školstvu, te u gospodarskom razvoju, odnosno zaposlenosti. Naime, pozitivne promjene u školstvu očekivalo je 27% hrvatskih građana, dok je samo njih 12% pozitivne promjene uočilo. 20% je prije godinu dana očekivalo poboljšanje u hrvatskom gospodarstvu i zaposlenosti zbog ulaska Hrvatske u EU, međutim samo 5% građana je nakon godine dana očekivane pozitivne promjene i primijetilo. 

Pozitivne pomake u najmanjoj mjeri uočavaju stanovnici Dalmacije (kod turizma samo je njih 15% primijetilo poboljšanje, kod zaštite okoliša njih 14%; a u aspketu zaštite potrošača samo 8%). 

Istraživanje je provedeno metodom osobnog intervjuiranja u kućanstvima u lipnju 2014. na reprezentativnom uzorku (N=1000) populacije starije od 15 godina