Gospodarska se kriza zrcalila u usporavanju poslovnih aktivnosti i slabljenju rezultata poslovanja banaka u prvoj polovini 2012., stoji u HNB-ovoj publikaciji Bilten o bankama.

Profitabilnost poslovanja smanjila se, premda se i dalje može nazvati zadovoljavajućom, a razina i kvaliteta kapitala dodatno su ojačale, pišu analitičari središnje banke. Međutim, pokazatelji poslovanja  pojedinih institucija upućuju na veliku heterogenost sustava. Tako je broj banaka koje posluju s gubicima porastao, na jednu trećinu ukupnog broja banaka, a sve su bile iz grupe malih banaka.

U prvoj se polovini 2012. imovina banaka smanjila za 1 posto, čime je prekinut trend blagog rasta iz  prethodnih dviju godina. Dani krediti stagnirali su, unatoč nizu mjera koje je HNB poduzeo u cilju  poticanja povoljnijega kreditiranja gospodarstva, stoji u sažetku publikacije. Regulatorne promjene, posebice one povezane s  deviznom likvidnošću i obveznom pričuvom, rezultirale su oslobađanjem znatnog iznosa ranije imobiliziranih sredstava te osjetno nižim regulatornim troškovima.

No visoka razina opreza, prisutna kod  banaka i njihovih klijenata, bila je razlog izostanka znatnijih učinaka regulatornih mjera na kreditni  rast, navodi se u publikacije središnje banke. U uvjetima dobre likvidnosti sustava i slabe potražnje za kreditima dio oslobođenih likvidnih  sredstava iskorišten je za otplatu obveza, posebice inozemnih. Najveći utjecaj na ta kretanja imalo  je smanjenje izvora od većinskih stranih vlasnika, koje je, relativno gledajući, bilo blago. Na strani domaćih izvora kod trgovačkih je društava daljnje iscrpljivanje likvidnosne pozicije bilo vidljivo u snažnom padu depozita kod banaka, dok su depoziti svih preostalih domaćih sektora porasli.

Pritom  se rast depozita stanovništva nastavio usporenim tempom, a snažno su porasli depoziti financijskih  institucija, ponajviše depoziti investicijskih fondova, koji su u slabom ulagačkom ozračju utočište potražili u stabilnim i prinosima atraktivnim bankarskim depozitima, osobito kunskim. Viškovi likvidnosti koje banke iskazuju u stresnim okolnostima, zajedno s razinom ulaganja u vrijednosne papire,  upućuju na zadovoljavajuću akumulaciju likvidnosti koja bi, pomoću realizacije mjera za gospodarski  oporavak, mogla biti pretočena u kreditni rast u nadolazećem razdoblju, stoji među ostalim u publikaciji HNB-a.