Treba znati da zelena tranzicija nije trošak, nego dobra poslovna prilika

Autor: Borivoje Dokler , 23. veljača 2022. u 22:00
Foto: Shutterstock

Iako je zaokret prema održivosti nezaustavljiv trend, većina domaćih tvrtki još uvijek nije dovoljno svjesna utjecaja zelene tranzicije na poslovanje i boji se investirati.

Donošenjem Europskog zelenog plana, Europska unija postavila je ambiciozan cilj o Europi kao prvom klimatski neutralnom kontinentu do 2050. godine. Zelena tranzicija tako je kao pojam ušla u proces strateškog planiranja svih članica EU.

Europska komisija je u srpnju prošle godine predstavila i zakonodavni paket ‘Fit for 55’ koji donosi niz prijedloga kako bi se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanjile za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990 godine.

Dodatno, zelenim ulaganjima dodijeljeno je 30 posto iz Višegodišnjeg proračuna EU i NextGenerationEU-a, a države članice imaju obvezu izdvajanja najmanje 37 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za ulaganja i reforme kojima se podupiru klimatski ciljevi.

Naposljetku, Komisija se obvezala da će tijekom sljedećih 10 godina mobilizirati najmanje bilijun eura u održivim ulaganjima. U Hrvatskoj je pojam ‘zelene tranzicije’ u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. definiran kao jedan od ključnih strateških ciljeva i smjerova budućeg razvoja zemlje.

Prema tomu, jasno je da osim nosilaca vlasti, o zelenoj transformaciji strateški trebaju razmišljati i tvrtke, i to ne samo u kontekstu energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, već i industrije 4.0 te novih poslovnih modela utemeljenih na inovativnim zelenim tehnologijama. Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, ističe kako je zaokret prema održivosti trend koji će se sve intenzivnije nastaviti jer alternative nema.

Adanić

Sve će kompanije u strategiju svog poslovanja morati ukomponirati i zelene ciljeve.

“Veliki se igrači već snažno pozicioniraju u tom novom svjetskom poretku, a svoje mjesto pod zelenim suncem što prije moraju naći i domaće tvrtke. U tom procesu prelaska i promjene te hvatanja koraka sa svijetom koji se mijenja, moramo imati na umu hrvatske prilike i tražiti vlastite modele za uspjeh.

Moramo znati gdje se sada nalazimo kako bismo utvrdili kako možemo do cilja”, kaže predsjednik HGK-a i nadodaje kako su upravo iz tog razloga s konzultantskom kućom Apsolon odlučili provesti istraživanje o spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju.

Sve će kompanije u strategiju svog poslovanja morati ukomponirati i zelene ciljeve/Shutterstock

Istraživanje je pokazalo da većina tvrtki još uvijek nije dovoljno svjesna utjecaja zelene tranzicija na poslovanje, da nije spremno investirati u nju i da postoji neusklađenost identificiranih potreba u odnosu na planirane investicije.

Prema rezultatima, trenutačna percepcija procesa zelene tranzicije, kao faktora koji ima utjecaj na trenutačno poslovanje, najčešće je percipirana kao faktor koji će imati utjecaj na poslovanje, u pozitivnom (38,1% ispitanika) i negativnom (27,5% ispitanika) smislu, ali slabijeg intenziteta. Čak 28,1 posto ispitanika smatra da proces zelene tranzicije neće imati utjecaj na trenutačno poslovanje.

Što se tiče spremnosti, iz 27,1 posto tvrtki su kazali da su već započeli s intenzivnim pripremama za tranziciju, a 24,7 posto njih to će učiniti u sljedeće tri godine. U dužem roku, odnosno u periodu od tri do pet godina učinit će to njih 12,6 posto, dok je 12 posto iznijelo stav da uopće ne planira poduzeti nikakve aktivnosti po tom pitanju.

Kao najveću potencijalne prepreke u provedbi zelene tranzicije ističu se financiranje i neprilagođen zakonodavni okvir. Zabrinjava činjenica da samo 15,7 posto kompanija ima strategiju za zelenu tranziciju, a većina (60,2%) je još uvijek nema, ali kažu kako ih planiraju izraditi. Manji dio tvrtki, 15,1 posto, ih nema i ne planira ih izraditi.

Budimir

Iznimno je važna suradnja i partnerstvo javnog i privatnog sektora.

Stjepan Adanić, predsjednik Uprave JANAF-a, komentirajući rezultate istraživanja, kaže da se oni ne moraju nužno gledati negativno.”Strategiju zelene tranzicije ima oko 15 posto tvrtki, dok je još 60 posto planira izraditi. Nefinancijski izvještaj već izrađuje petina tvrtki, a još 27 posto planira ga uvesti, što znači da će se broj tvrtki koje primjenjuju tu praksu više nego udvostručiti. Dakle, rezultati istraživanja mogu se čitati i s optimizmom.

Kompanije u Hrvatskoj sve su svjesnije utjecaja i važnosti zelene tranzicije na poslovanje, a siguran sam da bi istraživanje, kad bi se ponovilo danas, svega nekoliko mjeseci kasnije, dalo još bolje rezultate. Mišljenja sam kako će većina kompanija prihvatiti neizbježnost zelene tranzicije i početi u njoj tražiti svoje prilike za razvoj i rast”, smatra Adanić i nadodaje kako je zanimljivo da većina hrvatskih tvrtki ima namjeru provesti neke projekte vezane uz zelenu tranziciju, poput povećanja energetske učinkovitosti kroz ulaganja u infrastrukturu ili pojačanog korištenja obnovljivih izvora energije, ali nemaju razrađene strategije za dekarbonizaciju.

“Upravo strateškim pristupom, kojim bi se razmotrile i mogućnosti financiranja zelene tranzicije pojedine tvrtke, ojačala bi se i njihova investicijska spremnost za transformaciju”, ističe predsjednik Uprave Janafa.

Stjepan Adanić; Darjan Budimir

Darjan Budimir, zamjenik direktora Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), upozorava kako je zelena tranzicija vrlo složen i sveobuhvatan proces u koji su, među ostalim, uključeni svi sektori gospodarstva i koji će korjenito promijeniti poslovno okruženje za sve tržišne sudionike. Kaže kako je odgovor na to što bi se trebalo poduzeti leži upravo na razlozima koje tvrtke prepoznaju kao prepreke u provedbi zelene tranzicije, a to je financiranje projekata, zakonodavni okvir i administrativni zahtjevi.

“Osim nužnosti da svi zajedno doprinesemo ostvarenju klimatskih ciljeva i zaštiti okoliša, potrebno je da se zelena tranzicija prepozna kao dobra poslovna prilika, dobra prilika za transformaciju hrvatskog gospodarstva s dugoročnom niskougljičnom orijentacijom. Iznimno je važna suradnja i partnerstvo javnog i privatnog sektora kako bi se iskoristili svi financijski resursi iz nove, iznimno značajne financijske perspektive Europske unije”, kaže Budimir i nadodaje da vjeruje da će s obzirom na značaj zelene tranzicije za našu zemlju, kao turističke destinacije, zemlje očuvanog okoliša, poljoprivrednih mogućnosti, velikih prilika za zelenu tehnologiju i obnovljive izvore energije, svi procesi koji su nužni za njezinu provedbu još više unaprijediti i ubrzati, prvenstveno kroz promjenu poslovne paradigme i prepoznavanje zelene tranzicije prilikom za transformaciju i profitabilan rast.

“Zelena tranzicija zahtijeva promjenu poslovnih procesa, ulaganje u nove tehnologije, implementaciju mjera energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora i niz drugih aktivnosti koje zahtijevaju i velika ulaganja. Mnoge tvrtke svjesne su nužnosti zelene tranzicije i dekarbonizacije, ali će odlučnije krenuti u pokretanje i realizaciju zelenih projekata kada budu imali jasan poslovni horizont koji uključuje isplativo ulaganje uz održive financijske instrumente”, kaže Budimir i poručuje da je potrebno promijeniti svijest i mišljenje da je zelena tranzicija tvrtke ide na teret poslovanja.

Miljavac

Svim kompanijama koje sudjeluju potrebni su hrabri donositelji odluka.

Hrvatska je mala i prilagodljiva ekonomija i naše tvrtke kroz razvoj novih poslovnih modela mogu itekako iskoristiti europska sredstva koja su nam na raspolaganju. “Primjerice, Modernizacijski fond je program financiranja Europske komisije koji će našem poduzetničkom sektoru do 2030. omogućiti pokretanje tranzicijskih procesa prema klimatskoj neutralnosti kroz ulaganja u modernizaciju energetskog sektora i potporu prelasku na čiste oblike energije.

Inovacijski fond za razdoblje od 2020. do 2030. godine usmjeren je za potporu svim državama članicama za inovativne nisko-ugljične tehnologije i procese u energetski intenzivnim industrijama. Stoga je poduzetnicima potrebno pružiti podršku u obliku informiranje i edukacije o postupcima prijava, podršku u pripremi, razvoju, provedbi i financiranju projekata”, zaključuje Budimir.

Boris Miljavac, predsjednik Uprave Siemens Energyja Hrvatska, kaže kako oni već imaju rješenja za budućnost kroz dekarbonizaciju, digitalizaciju, modernizaciju postojećih postrojenja, nove tehnologije poput vodika… ali treba biti iskren i reći – nitko ne može sve sam. “Zato smatram da je upravo zadaća kompanija poput naše da potaknu partnere za energetsku transformaciju na djelovanje, gdje smo mi posebno aktivni.

16

posto domaćih kompanija ima strategiju za zelenu tranziciju, a 60 posto ih tvrdi da je planira izraditi

Naša rješenja su aktualna, održiva i znamo da transformacija mora ići postupno. Tu smo i radimo, aktivno ostvarujemo partnerstva u Hrvatskoj i inozemstvu”, kaže Miljavac i upozorava da je posebnost doba u kojem se nalazimo to da se sve odvija u momentu. “U takvim okolnostima, ja smatram da je potrebna je agilnost, fleksibilnost i vizionarstvo. Svim kompanijama koje sudjeluju iz prvog reda potrebni su hrabri donositelji odluka. Imamo sreće da u Republici Hrvatskoj i inozemstvu imamo takve primjere, gdje se nama kao partneru u području energetike već dugi niz godina poklanja povjerenje.

To je jednostavno, radi se o tome da dijelimo zajedničku viziju, i znamo da moramo djelovati odmah sada. Nadam se kako će se tom bloku progresivnih kompanija priključivati brzo još više dionika, važno je razumjeti da je pitanje zelene tranzicije i očuvanja okoliša jedna od ključnih tema ovog trenutka. Vjerujem da nitko ne želi propustiti priliku da bude dio ovog vala”, smatra Miljavac i kaže kako u Siemens Energyju Hrvatska imaju sasvim konkretne ciljeve, a jedan od njih je da postanu klimatski neutralni u vlastitom poslovanju do 2030. godine.

Bratko Gašpić

Iako je financiranje projekata vrlo skupo, danas postoje različiti izvori i mogućnosti.

“U sklopu toga želimo smanjiti naše emisije za 46 posto u odnosu na 2019. već do 2025 godine. Do 2023. poslovne aktivnosti Siemens Energy pogonit će se isključivo zelenom električnom energijom. U fiskalnoj 2021. godini ta je razina iznosila 76 posto. Također smo si postavili ambiciozan cilj smanjenja emisija iz našeg opskrbnog lanca za 30 posto po euru obujma kupnje do 2030. u odnosu na 2018. Što se tiče kupaca, obvezali smo se smanjiti naše emisije iz proizvoda koji se isporučuju kupcima za 28 posto do 2030.

Kad se postave jasno definirani ciljevi, puno je lakše i planirati put do njih, što zasigurno uključuje i investicije s transparentnim aktivnostima od starta do cilja”, kaže predsjednik Uprave Siemens Energy Hrvatska i nadodaje kako već imaju sve temeljne tehnologije za dugoročnu opskrbu energijom bez CO2. Od proizvodnje električne energije i topline obnovljivim izvorima energije ili termoelektrana na plin, do prijenosa i distribucije energije, te učinkovitih rješenja za elektrolizatore za proizvodnju vodika.

Boris Miljavac; Ljudmila Bratko Gašpić

Prema riječima Ljudmile Bratko Gašpić, menadžerice za korporativne poslove u Heinekenu Hrvatska, zeleno razmišljaju i u toj tvrtki. “Naša kompanija je više od desetljeća snažno usmjerena na smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i klimatskih promjena, kao i na upotrebu energije iz obnovljivih izvora. Po nama, zelena tranzicija nije stvar izbora, već realnost koja je već tu i bez koje će tvrtke puno teže opstajati na tržištu.

Ovih dana vidimo koliko na troškove poslovanja utječe rast cijena energenata fosilnog porijekla i koliko nas dugoročno može koštati nespremnost na promjene. Zelena tranzicija je definitivno prilika – i to ne samo za održivost poslovanja, već i za stvaranje boljeg svijeta za buduće generacije”, kaže Ljudmila Bratko Gašpić i napominje kako se odluke menadžmenta moraju odražavati realnost trenutka i nužno se prilagođavati novim društvenim i gospodarskim trendovima, s ciljem da se zadrži održivost poslovanja.

“Unatoč tome što je financiranje zelenih projekata u pravilu vrlo skupo, danas postoje različiti izvori i mogućnosti za njihovo financiranje. S druge strane, ključno je na ta ulaganja gledati kao na nešto što već i na srednji rok zapravo donosi uštede, a dobrobit za okoliš i zajednicu samo je dodatan argument. U Heinekenu Hrvatska smo uložili u brojne zelene projekte čiji pozitivni učinci odlično rezoniraju kod naših zaposlenika, naših partnera i dionika na svim razinama, a omogućili su nam povećanje učinkovitosti, sigurnosti i znatno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.

Širić

Tvrtkama ponekad nedostaje pravi konzalting koji će im ukazati na prednosti ulaganja.

Primjerice, u zadnjih deset godina smanjili smo emisiju CO2 u proizvodnji za 53 posto i to ponajviše zahvaljujući intenzivnoj upotrebi energije iz obnovljivih izvora, poboljšanjem tehnoloških procesa i uvođenjem inovacija”, kaže Ljudmila Bratko Gašpić i ističe kako u proizvodnji piva koriste i električnu energiju dobivenu iz solarnih elektrana postavljenih na krovu zelenog skladišta te bioplin koji dobivaju kao korisni nusproizvod u procesu pročišćavanja vode, a koji u manjoj mjeri služi i za grijanje.

Mario Širić, voditelj tehničke službe za Adria regiju u Robert Bosch d.o.o. kaže kako je dinamika transformacije tržišta i poslovanja s tehnologijom grijanja izuzetno velika, posebno u Europi s provedbom ‘Green Deala’ i potrebom za promjenama. Kaže kako hrvatskim kompanijama nedostaje ponekad pravi konzalting koji će im ukazati na prednosti takvih ulaganja. Dodatno, napominje kako je zadnje dvije godine vladala pandemija Covida koja je tvrtke stavljala na kušnju i oprez.

“Zbog toga je zanimanje za nove investicije bilo u nekom drugom planu. Država je odigrala pasivnu ulogu usmjeravanja kompanija na nove zelene tehnologije jer je u prvom redu bilo zauzeta u izradi financijske potpore s ciljem očuvanja radnih mjesta”, kaže Širić i nadodaje da je jako bitno kroz proaktivnu komunikaciju dizati svijest o zelenoj transformaciji na svim razinama, društvenoj, političkoj, znanstvenoj i gospodarskoj.

“Bosch u Hrvatskoj već nekoliko godina svojim članstvom u neprofitnom klasteru nZEB, s profesorom Zoranom Veršićem s Arhitektonskog fakulteta na čelu, povezuje znanost, inovacije i gospodarstvo odnosno sve dionike u gradnji i obnovi zgrada po kriterijima zgrada niske energetske potrošnje, zgrada gotovo nulte energije (nZEB) kao i zgrada zelene i održive gradnje. S druge strane banke i država moraju poticati spremnost domaćih tvrtki u investicije povoljnim kreditima, subvencijama, poreznim olakšicama i drugim alatima koji im stoje na raspolaganju”, smatra Širić i naglašava kako objektivno postoji još čitav niz izazova.

Dosadašnja iskustva investiranja u zelenu tranziciju pokazuju da je svaka takva, pomno pripremljena
investicija, višestruko ekonomski, okolišno i društveno opravdana/Shutterstock

“Stojimo na početku transformacije s fosilnih goriva prema obnovljivim izvorima, a oni su uglavnom električna. Tehnički složeni sustavi električnog grijanja budućnosti zahtijevaju puno savjeta i podrške pri planiranju. Kako u zadnje vrijeme puno čujemo o demografskim problemima, a radi se o procesu koji se zapravo događa već niz desetljeća u cijeloj Europi, ostaje pitanje tko će sutra biti kadar realizirati transformaciju u Hrvatskoj s izrazito starom populacijom. Sve europske ekonomije se bore za potrebe svojih tržišta rada i ne mare previše za deficite drugih zemalja.

38

posto tvrtki smatra da zelena tranzicija pozitivno utječe na poslovanje, a 27,5 posto da ima negativan učinak

Dakle, hrvatsko društvo mora naći odgovore na takva pitanje ako želi biti u korak sa svijetom. Dodatno treba napomenuti kako je nepredvidiva energetska budućnost našeg kontingenta. Odustajanjem od fosilnih goriva postavlja se pitanje od kuda će doći potrebne količine električne energije i hoće li neophodna infrastruktura biti izgrađena?

Posebno važno je da hrvatske tvrtke osvijeste potrebu planiranja sredstava u svojim financijskim proračunima jer zelena energije sigurno neće doći sama od sebe”, ističe voditelj tehničke službe za Adria regiju u Boschu.

Josip Kovačec, savjetnik Uprave servisa mojeRačun kaže kako kod nas prvenstveno nedostaje osjećaj vlastite odgovornost. “Tvrtke u većini još uvijek nemaju jasnu percepciju koliki je njihov ekološki otisak, odnosno koliko svakodnevnim poslovnim procesima utječu na okoliš i zajednicu u cjelini. U načelu sve nas brine zagađenje zraka i vode, a istovremeno svakodnevnim radnim procesima izazivamo pretjeranu sječu stabala i smanjenje količina pitke vode jer postoji određeni otpor prema inicijalnom koraku ka zelenoj tranziciji, a to je bespapirno poslovanje.

Uz pojam zeleno gospodarstvo neodvojivo se veže pojam digitalizacije, no treba naglasiti kako nije riječ samo o digitalnim tehnologijama u proizvodnji, nego u cjelokupnom poslovanju. Potrebno je prvenstveno educirati potrošače da se svaki naš ekološki otisak zbraja, a potom aktivnije poticati primjenu digitalnih rješenja kroz strateške projekte i različite kampanje pa, ako je potrebno, i kroz represivne mjere koje su sve izglednije, kaže Kovačec i naglašava kako Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja aktivno podupire i kroz natječaje financira projekte zelene tranzicije, ali postoji određena indicija da su potencijalni korisnici nedovoljno educirani, ne da povuku sredstva, nego da provedu projekt do kraja”.

Kovačec

Većina još uvijek nema jasnu percepciju koliki je njihov ekološki otisak.

Servis mojeRačun od 2014. do danas promovira zeleno, bespapirno poslovanje, a zaštitu prirode kao dio svog poslovnog identiteta. Primjerice, do kraja 2021. godine putem servisa mojeRačun posredovano je više od 60 milijuna eRačuna i pratećih dokumenata. Time je, procjenjuje se, od sječe sačuvano više od 3100 stabala, što je ekvivalent površini čak 31 nogometnog igrališta, a udio CO2 smanjen za oko 37.000 kilograma godišnje”, ističe Kovačec.

U Podravki drže kako su domaće tvrtke u svom poslovanju još uvijek fokusirane kratkoročno, uglavnom na ekonomske aspekte poslovanja, a bez dugoročnog pogleda na pitanja vezana za održivost i dugoročnu konkurentnost na tržištu.

“Najveće su prepreke ograničeni investicijski potencijal, tržišna nesigurnost da će se investiranje u zelenu tranziciju isplatiti i financijski instrumenti za investiranje u zelenu tranziciju koji su još uvijek u razvoju. Dosadašnja iskustva investiranja u zelenu tranziciju pokazuju da je svaka takva, pomno pripremljena investicija, višestruko ekonomski, okolišno i društveno opravdana. Investicijsku spremnost domaćih tvrtki moguće je povećati odgovarajućim informiranjem, obrazovanjem i osvještavanjem najviših razina upravljanja u domaćim tvrtkama o prilikama i mogućnostima koje zelena tranzicija donosi za poslovanje.

Riječ je o suštinskoj promjeni u načinu razmišljanja i donošenja poslovnih odluka u smjeru okolišne, društvene i upravljačke održivosti tvrtki. Podravka se pozitivno postavila u odnosu na zelenu transformaciju – kompanija je već na njezinom putu i upravo se poduzimaju sve potrebne radnje kako bi ona postala sastavni dio poslovne strategije i poslovanja”, poručuju iz Podravke.

Vesna Kukić-Lončarić, Country managerica u JYSK-u za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju drži da je zelena tranzicija dugotrajan proces koji zahtjeva strateški promišljene korake – od poboljšanja energetske učinkovitosti, pravilnog zbrinjavanja otpada do razvoja i proizvodnje ekološki održivijih proizvoda. Kaže da ulaganje u zeleni način poslovanja zahtijeva nemale početne investicije koje se vraćaju s vremenskim odmakom.

Kukić Lončarić

Nemale početne investicije u zeleno poslovanje vraćaju se tek s vremenskim odmakom.

“Neke tvrtke za to u ovom trenutku nemaju resursa dok s druge strane određene su kompanije pokrenule sjajne projekte čiji će rezultati biti vidljivi tek kroz par godina. Mi u JYSK-u vjerujemo da treba krenuti od sebe i zato radimo mnogo da cjelokupni proces našeg poslovanja ima zeleni predznak. Primjerice, ukinuli smo PVC ambalažu, koristimo reciklirane materijale ili one iz odgovornih izvora, riješili smo se posljednjih komada EPS ambalaže od pjene i zamijenili ih alternativama koje se mogu reciklirati, radimo s najvjerodostojnijim svjetskim eko-oznakama kako bismo osigurali da materijali od kojih su izrađeni naši proizvodi dolaze iz odgovornih izvora…

Vjerujem da je nekim, možda manjim tvrtkama i proizvođačima, teže napraviti ovakve iskorake. Ipak, živimo u vremenu u kojem sve više kupaca od proizvođača i trgovaca očekuje jednako odgovoran pristup prema prirodi i ljudima i vjerujem da će one tvrtke koje se brže prilagode izazovima zelene tranzicije biti prepoznate kao bolji izbor”, kaže Vesna Kukić-Lončarić i ističe da je najveća teškoća pri zelenoj tranziciji učiniti prvi korak.

“Kada imate strategiju, određenu uhodanu tehnologiju i način rada potrebno je uvesti promjene te uložiti financijska sredstava, ali i znanja te provesti edukaciju svih uključenih dionika. Važno je pravovremeno upoznati javnost s odlukama koje donosite kao i o značaju tih promjena za održiviju budućnost”, smatra Vesna Kukić-Lončarić i dodaje kako JYSK, kao maloprodajni lanac, ima prilično mali utjecaj na okoliš u usporedbi s utjecajima iz opskrbnog lanca.

“Stoga je angažiranje globalnih dobavljača i transportnih partnera zaista važno. Cilj nam je podržati dobavljače da ispune naše zahtjeve o održivosti bez stvaranja puno dodatnog posla ili povećanja troškova. Iako su ciljevi koje postavljamo ambiciozni, niti jedna od ovih promjena neće se dogoditi preko noći, tako da će biti dovoljno vremena za naše partnere da se tome prilagode kako bismo prešli na održivije materijale, proizvodne procese i mogućnosti prijevoza”, zaključuje Vesna Kukić-Lončarić.

Mario Širić; Josip Kovačec; Vesna Kukić Lončarić

Komentirajte prvi

New Report

Close