Nakon što su se u ponedjeljak u Cavtatu sastali šefovi vlada Hrvatske, Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, u sklopu priprema za regionalnu konferenciju o Zapadnom Balkanu u Berlinu koja će se održati sutra, u javnost su procurile neslužbene najave o mogućnosti da Hrvatska neće graditi nastavak autoceste prema Dubrovniku preko Hrvatske nego preko BiH.

Taj problem navodno bi trebao biti riješen Jadransko-jonskom autocestom, koja bi se nastavila na hrvatsku mrežu autocesta i povezala bi Hrvatsku, preko BiH, s Dubrovnikom, a nakon toga bi se nastavila prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj. Što bi izmještanje autoceste s preliminarno planirane trase duž hrvatske obale u zaleđe preko Bosne i Hercegovine moglo značiti za hrvatske građevinare? 

Daleka budućnost
Sami su građevinari suzdržani kad je riječ o neslužbenoj najavi, uglavnom je ne žele komentirati. Za to imaju i vrlo pragmatičan razlog: riječ je o projektu koji će zaživjeti između 2030. i 2050. godine. "Sudbina domaćih građevinara ovisit će o projektima koji će se pokrenuti u idućih godinu do tri godine, a ne o onom što će biti za nekoliko desetljeća. Ovo je projekt o kojem svakako treba razgovarati i u perspektivi može donijeti benefite, kako u građevinskom sektoru, tako i u prometu.

No, zbilja bi bilo neozbiljno da neka tvrtka sada radi planove za nešto u čemu će možda sudjelovati 2050. godine", kaže Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodvaca graditeljstva u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Jure Radić, predsjednik Nadzornoga odbora IGH, pozvao je građevinare iz cijele regije na tematski skup potkraj godine u Dubrovniku, s kojeg bi se vladama regije trebao predložiti konačni plan koji bi omogućio da se Jadransko-jonska autocesta napravi i prije 2030. Prema planovima Vladinih dužnosnika, od Ploča do Dubrovnika zasad se ne bi gradila autocesta nego bi se modernizirala postojeća Jadranska magistrala na način da bi se, na mjestima gdje je to moguće, sagradile dodatne prometne trake.

Većina mjesta na toj magistrali dobila bi funkcionalne obilaznice. Premijer Zoran Milanović i ovom je prigodom ponovio da je gradnja Pelješkog mosta nužna. Trenutačno je od Zagreba do Ploča autocesta A1 sagrađena u dužini od 483 km, a do Dubrovnika preostaje još 67 kilometara.Na najave iz Cavtata u utorak se osvrnuo i ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, koji je pojasnio kako bi autocesta prema Dubrovniku bila zahtjevnija i kompliciranija kroz Hrvatsku nego kroz BiH. Ministar ističe da bi se u gradnju produžetka autoceste moglo ići između 2020. i 2030. 

Visoki troškovi
"Promatrajući samo zemljopisno okruženje Dubrovnika i mjere zaštite okoliša, gotovo je nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij. Važno je napraviti spoj na Dubrovnik u budućnosti, a ne da autocestu gurnemo u zaštićeni grad kao što je Dubrovnik. To je apsolutno nemoguće i preskupo", komentirao je ministar.