Tražimo ravnopravnost u odnosu države prema privatnom sektoru

Autor: Andreja Šantek , 10. rujan 2013. u 22:00
Prof. dr. Nikola Čičak, osnivač i suvlasnik bolnice/Žarko Bašić/PIXSELL

U pet godina otplatili su leasing opreme te 80 posto kredita za građevinske radove, a dobit su, očekivano, ostvarili nakon četiri pune godine rada.

Specijalna bolnica Akromion iz Krapinskih toplica svoju je djelatnost proširila otvaranjem poliklinike u Zagrebu u kojoj pacijentima od početka srpnja pružaju usluge fizikalne medicine i rehabilitacije. Zaposlili su šestero novih djelatnika te omogućili lakši dolazak pacijenata na preglede, ali i nastavak rehabilitacije.

Medicinski direktor Akromiona prof. dr. Nikola Čičak kaže da je otvaranje poliklinike, kojom je ujedno obilježena i peta godišnjica osnivanja Akromiona, bila pun pogodak i to prije svega zbog pacijenata, ali i zbog povećanja prihoda. U bolnicu koja se specijalizirala za ortopediju i traumatologiju do danas je uloženo više od 60 milijuna kuna, a idejni začetnik bolnice kaže da rastu iz u godinu."Bolnica je s radom počela početkom travnja 2008. godine, a prva godina je nepotpuna pa je iz tog razloga i manji prihod i veći gubitak. Razlog gubitka su obveze prema bankama. U pet godina otplatili smo leasing opreme te 80 posto kredita za građevinske radove. Dobit smo ostvarili nakon četiri pune godine rada što je bilo i za očekivati za ovakav tip ulaganja", kaže dr. Čičak uz kojeg su u osnivanju bolnice sudjelovali i prof. dr. Miroslav Hašpl, dr. Denis Tršek, te dr. sc. Hrvoje Klobučar, koji su uz, investicijski fond Quaestus, i suvlasnici bolnice.

"Bio sam nezadovoljan s tadašnjim stanjem u Klinici za ortopediju KBC-a Zagreb gdje sam radio i želio sam s kolegama napraviti privatnu bolnicu koja će kvalitetom usluge biti vodeća bolnica u ovom dijelu Europe", objašnjava dr. Čičak. Danas bolnica zapošljava 52 djelatnika, među kojima je i 10 liječnika, od kojih je pet ortopeda (dva su sveučilišna profesora, jedan doktor znanosti), dva anesteziologa te dva specijalizanta ortopedije i traumatologije. U proteklih pet godina kroz bolnicu je prošlo gotovo 18.000 pacijenata, obavljeno je oko 61.000 pregleda, napravljeno je 6184 operacije (ugrađeno je 1195 umjetnih zglobova), 2680 artroskopskih zahvata te 787 ostalih operacija.

Strani pacijenti
"Od drugih se razlikujemo po načinu rada. Naš pacijent kratko ostaje u bolnici, radimo jednodnevnu kirurgiju, te imamo visoke standarde sterilnih uvjeta rada. Pacijentima nudimo široki spektar operacijskih zahvata, od kojih se neke mogu napraviti samo kod nas, ali i vodeće stručnjake u državi iz pojedinih područja, prvenstveno za bolesti ramena, koljena i kuka. Bolnica je vrhunski opremljena, i ono što je bitno, ugrađujemo najkvalitetnije implantate koji se trenutno nude na svjetskom tržištu", kaže dr. Čičak. Kao i u većina privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, i u Akromionu smatraju da su privatnici u neravnopravnom položaju. "Nažalost, sadašnja adminstracija u Minstarstvu zdravlja i HZZO-u nije sklona privatnom sektoru u zdravstvu, prvenstveno ministar Rajko Ostojić. No, na kraju najveću štetu trpe pacijenti koji dva puta plaćaju uslugu: jednom kroz zdravstveni doprinos, a drugom prilikom pri odlasku privatniku", kaže dr. Čičak dodajući da uz domaće pacijente koji čine najveći broj njihovih korisnika, traže posao u inozemstvu.

Trenutno imaju ugovor s pokrajinom Misurata u Libiji te s nekoliko agencija koje im dovode pacijente iz Rusije, a očekuju i pacijente iz Norveške temeljem ugovora koji su nedavno potpisali s norveškom agencijom. Također njihove usluge koriste i pacijenti iz susjednih zemalja te stranci koji žive i rade u Hrvatskoj. Od 1. travnja HZZO je s gotovo svim privatnim bolnicama raskinuo ugovore pa tako i s Akromionom za operacije za ugradnju umjetnih zglobova te artroskopiju koljena i ramena. Dr. Čičak kaže da od države traže da im stvori uvjete za rad, da ih stavi u ravnopravni odnos s javnim sektorom te omogući dolazak privatnih osiguravajućih kuća. Kaže da ih gubitak ugovora s HZZO-om nije pretjerano pogodio, te prihode nadoknađuju povećanjem učešća privatnih domaćih pacijenata, s inozemnim pacijentima te proširenjem djelatnosti. 

Niske cijene HZZO-a
"Cijene medicinskih usluga koje trenutno daje HZZO ispod su svih tržišnih normi i nema niti jedne bolnice u Hrvatskoj koja može poslovati pozitivno s niskom cijenom usluga te malim limitima. Kao primjer navodim Kliniku za ortopediju u Lovranu koja je dobila natječaj HZZO-a za postupke na ramenu i stopalu jer je, na sramotno malu cijenu od 4075 kuna koju je odredio HZZO, bolnica Lovran ponudila još jeftniju cijenu od 3056 kuna te dobila natječaj. Kako ta cijena ne može biti ekonomična, traže od pacijenata da nadoplate medicinsku uslugu kao nadstandard. I sad se postavlja pitanje zašto to ne može raditi i privatna bolnica? Što država time gubi? Zašto to pacijent plaća iz svog džepa, zašto mu to ne plati osiguravajuće društvo?", navodi dr. Čičak dodajući da je do danas bilo nezamislivo da u javnoj ustanovi u Hrvatskoj pacijent nadoplaćuje uslugu te pita što će se dogoditi kada to počnu uvoditi i ostale bolnice. Dr. Čičak također navodi da su privatne bolnice stavljene u neravanopravan položaj te da se državne bolnice koje dobivaju mjesečne limite od HZZO-a u kojima su i plaće zaposlenika, sada javljaju na natječaje za privatnike za smanjenje listi čekanja. 

Budućnost

Promjena vlasničke strukture

U prvih pet godina, kaže dr. Čičak, postali su vodeća ortopedska bolnica u Hrvatskoj, a u sljedećih pet godina namjeravaju povećati kapacitete bolnice, te proširiti djelatnosti na spinalnu kirurgiju, radiologiju i polikliniku. "U sljedeće tri godine većinski vlasnik bolnice, fond Quaestus, mora prodati svoj vlasnički udio, pa će i vlasnička struktura biti drukčija. Vjerujem da ćemo za pet godina obavljati više od 2000 operacija godišnje te da će nam dobit na kraju godine biti dva do tri milijuna kuna", kaže dr. Čičak.

Komentirajte prvi

New Report

Close