Godinu dana češljali su državni revizori Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, od svibnja prošle do potkraj travnja ove godine, i nisu našli veće nedostatke. Dali su bezuvjetna mišljenja i o financijskim izvještajima i o usklađenosti poslovanja. Po običaju, analizirani su dokumenti za prethodnu godinu, dakle, za 2021., ali izvješće ima i neke novije podatke i svakako ima zanimljive detalje.

U pravilu, Ministarstvu se ukazuje na potrebu temeljitijeg obrazloženja za pojedine odluke, a takav je slučaj, primjerice, upućivanje Vladi prijedloga za davanje jamstava za brodogradnju, gdje od pet njih za četiri nisu dovoljno detaljno analizirani podaci o utemeljenosti jamstva, ocjene boniteta i stanje zaduženosti brodogradilišta, te procjene rizika.

Takvu opasku Ministarstvo je prihvatilo, uz napomenu da su posrijedi odluke kojima je Vlada kao vjerovnik u slučaju kraha Uljanika kojim je oštećena za 4,5 milijarde kuna postupala s namjerom umanjenja te štete, a o svemu je, kažu, upoznata EK, kako bi se utvrdilo da nije posrijedi državna potpora.

U godini u kojoj mu je proračun povećan na 5,86 milijardi kuna, gotovo 1,2 milijarde planirano je bilo za osiguranje projekata unapređenja vodoopskrbnog sustava i zaštite od poplava.

Zanimljivo je i da su revizori Ministarstvu skrenuli pozornost da nije podrobnije objašnjeno što su razlozi zbog kojih je došlo do većih odstupanja u ostvarenju u odnosu na rezultat iz prethodne godine u dijelu izvješća koji se odnosi na prihode i rashode, te primitke i izdatke, ali je Ministarstvo u svom očitovanju odbilo složiti se s tim zaključkom.

Bolje kontrolirati NP-ove
Naveli su i konkretan odgovor, da je od 4,89 milijardi kuna pomoći iz inozemstva (najviše iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija), te od subjekata unutar općeg proračuna, najznačajnije odstupanje u odnosu na prethodnu godinu bilo povećanje prihoda za EU projekte, te da se i značajan porast rashoda najvećim dijelom odnosi na prijenos EU sredstava, a najveći dio vezan je uz projekte vodnog gospodarstva.

No, revizori ipak ostaju pri svome, smatrajući da je rast prihoda od 66%, te rashoda za pomoći dane u inozemstvo i unutar proračuna za gotovo 87%, potrebno detaljnije obrazložiti.

Naloženo je Ministarstvu i da poduzme veću kontrolu kako nacionalni parkovi koriste donacije i vlastite prihode koje ostvare, a što godinama nije bilo provođeno. Ministarstvo ima zadatak od NP-ova zatražiti izvješća.

Od raznih upravnih i administrativnih pristojbi Ministarstvo gospodarstva ubire oko 47 milijuna kuna, a najveći dio čine prihodi od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova (42 mil.), s tim da je to iznos pripadajućih 5% od prikupljenih 844 milijuna kuna iz održanih 137 dražbi. Sav preostali iznos odlazi Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Iako je priča o Fondovima za gospodarsku suradnju (FGS) već odavno trebala biti završena priča, i u ovom izvješću revizori se osvrću na ove investicijske fondove rizičnog kapitala. Navodi se kako je u rujnu 2022. HBOR podnio izvješće prema kojemu u 2021. FGS-ovi nisu provodili nova ulaganja, prodana su društva u portfelju četiri FGS-a, dok u portfelju jednoga nije bilo promjena. Među ostalim, podvukli su i da više niti jedan FGS ne planira daljnja ulaganja, a krajem te godine bio je samo jedan aktivan i traje do 1. ožujka 2023.

U ovrhu 34 korisnika
Za analiziranu godinu Ministarstvo je pokrenulo ovrhe nad 34 korisnika iz redova malih i srednjih poduzetnika za 13,5 milijuna kuna potraživanja, a još su aktualna priča i potraživanja za tzv. jamčevne pologe, sredstva koja su svojedobno odobrena županijama kao jamstva za kredite koje se poduzetnicima odobrava po programu Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju.

Ministarstvo po tom osnovu potražuje 20 milijuna kuna, no po zaključenim ugovorima, u Ministarstvu kažu kako ne mogu zasad ništa poduzimati jer je rok važenja depozita do lipnja 2025.