Hrvatskoj je trebalo sedam i pol godina da zaustavi pad ekonomije i iziđe iz recesije u kojoj je nestalo dvjesto tisuća radnih mjesta, a punih deset godina da vrati polovicu izgubljenh radnih mjesta!

U posljednje četiri godine, najviše novih poslova donio je turizam, oko 17.000, ugodno je iznenađenje da su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u plusu za oko 12 tisuća zaposlenih, a približno je toliko novih i u sektoru građevine. Slijede trgovina, prerađivačka industrija, zdravstvo… "U svibnju 2014. desezonirani broj zaposlenih bio je 1,420 milijuna, a u srpnju 2018. iznosi 1,521 milijun osoba.

To znači da je u više od četiri godine poslijekrizne ekspanzije otvorena 101 tisuća novih radnih mjesta", navodi Tomislav Globan, docent na Ekonomskom fakultetu.

No, gleda li se vrhunac zabilježen potkraj 2008., u Hrvatskoj je još manjak zaposlenih od 98.000 osoba. Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta Zagreb, otkriva da je potražnja za radnicima bila živa i ovoga ljeta koje je donijelo promjene na ljestvici najtraženijih. 

Ovog se kolovoza, prema oglasima s jednog portala, udvostručila potražnja za liječnicima (stomatolozima), proizvodnim radnicima i diznajnerima. Prije godinu dana, liječnici su bili traženi u više od 30 oglasa, ovog kolovoza liječnici i stomatolozi tražili su se u 61 oglasu. Proizvodni radnici dominirali su u 98 oglasa, a dizajneri svih boja traženi su 38 puta.