EN DE

Topi se EU-efekt u robnoj razmjeni, dvoznamenkast rast izvoza pao na osam posto, no stvarno povećanje je i upola manje od toga

Autor: Jadranka Dozan
13. siječanj 2015. u 17:14
Podijeli članak —
Strojeva i dalje uvozimo znatno više nego što izvezemo, ali lani je njihov izvoz povećan 870 milijuna kuna, a uvoz je pao/FOTOLIA

Vanjskotrgovinski suficit Hrvatska ima u samo pet djelatnosti (prema NKD-u), a uvjerljivo najviše, oko 2,5 mlrd. kuna, ostvaruje se kod drvnih prerađevina i namještaja.

Podaci o robnoj razmjeni jedni su od onih na koje su se u Vladi u proteklih godinu dana najradije pozivali.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

To je razumljivo jer jedino su se kod izvoza, barem donedavno, mogli pohvaliti dvoznamenkastim stopama rasta. S odmakom godine slabio je i utjecaj pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u međugodišnjim usporedbama, što usporava i stope rasta, mada su kretanja robnog izvoza za Vladu i dalje jedan od pokaznih pokazatelja. Državni statističari potvrdili su da je rast vrijednosti izvoza mjeren u kunama usporio s krajem listopada na 9,1 posto, a iskazano u eurima na 8,5 posto. Prvi rezultati za 11 mjeseci, pak, upućuju na daljnje usporavanje; stopa rasta u kunama pala je na 8,7 posto, a u eurima to zacijelo znači na oko osam posto. Međutim, zbog EU-efekta i pratećih metodoloških promjena, uključujući utjecaj provoza, realniju sliku lanjskih trendova vanjskotrgovinske razmjene pružaju usporedbe izvozno-uvoznih rezultata druge polovice prošle i pretprošle godine.
 

Autor: Jadranka Dozan
13. siječanj 2015. u 17:14
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati