Hrvatska Regija Europska unija Svijet Mislite zeleno
HR SRB MK CG

Tko ima pravo na odštetu od agencija za naplatu potraživanja

Autor: Poslovni.hr , 30. listopad 2023. u 07:56
FOTO: Pixabay

Agencija za zaštitu osobnih podataka nedavno je izrekla dvije drakonske kazne kada je otkrila da su dvije agencije za naplatu potraživanja nemarno postupale s podacima svojih klijenata. Sada se građani, koje su kontaktirale i maltretirale neke agencije pitaju – imaju li oni pravo na odštetu.

Podsjetimo, ime i prezime, OIB, broj mobitela, ne samo dužnika, nego i članova obitelji, rodbine, susjeda, uz to i zdravstveni status, ‘procuril’ su i na USB-u anonimno predani Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Dvije agencije za naplatu potraživanja nisu zvale samo dužnike, nego i njihovu rodbinu. Nazivale su i susjede, znale čak kakvo je zdravstveno stanje dužnika. A to za otplatu duga nije relevantno i prekomjerno je prikupljanje osobnih podataka.

– Ta kategorija dužnika je ona koja je kontinuirano bila maltretirana pozivima, kojima su agenti slani na kućni prag, gdje je došlo do invazije privatnosti, kontinuiranog stresa. Taj kontinutirani stres je pravna podloga za traženje odštete zbog nematerijalne štete, tvrdi Duje Prkut iz Udruge Politiscope za HRT.

U udruzi Politiscope namjeravaju pokrenuti kolektivnu tužbu. Prikupljaju novac donatora, kako oni koji imaju namjeru tužiti ne bi bili u riziku od gubitka spora i naplate troškova suđenja. Prvi korak koji građani trebaju učiniti je obratiti se agencijama koje su ih zvale.

Bez pozivanja na članak 15 spomenutog zakona, upit neće biti valjan. Odgovor bi trebao stići u roku od 30 dana.

– Agencija za zaštitu osobnih podataka je prva instanca koja ih može zaštititi, a sljedeći korak je tužba, kaže Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani.

– Morat će se gledati konkretno, svaka obrada podataka i potencijalna povreda. Na temelju toga u odgovarajućem postupku eventualno će se ići na utvrđivanje odgovornosti. Ako postoji, ili postoji potencijalna šteta – onda se ide i na utvrđivanje naknade štete, dodaje Ana Keglović Horvat, stručnjakinja za zaštitu osobnih podataka.

U Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potraživanja smatraju da u spomenutim slučajevima nije mogla nastati šteta.

Građani su često bili nezadovoljni jer rad agencija za naplatu potraživanja nije bio zakonom detaljno reguliran. Sada, zbog europske direktive, do kraja godine trebao bi biti donesen i poseban zakon.

Osim agenciji za zaštitu osobnih podataka, građani će pritužbe moći podnositi i financijskim inspektorima i HNB-u.

Brojevi mobitela i zdravstveni status nisu među podacima anonimno dostavljenim AZOP-u

Na objavu teksta reagirali su iz Hrvatske udruga agencija za naplatu potraživanja.

Njihovu reakciju prenosimo bez izmjena. 'Obraćam Vam se vezano uz članak koji je na vašem online portalu poslovni.hr objavljen dana 30. listopada 2023. pod naslovom: Tko ima pravo na odštetu od agencija za naplatu potraživanja.

Predmetni članak sadrži neistinite i netočne navode vezano uz poslovanje agencija za naplatu potraživanja, koji vaše čitatelje mogu dovesti u zabludu, a koje izravno štete ugledu i poslovanju agencija za naplatu potraživanja.

Naime, u tekstu se, među ostalim, iznosi sljedeća tvrdnja: „Podsjetimo, ime i prezime, OIB, broj mobitela, ne samo dužnika, nego i članova obitelji, rodbine, susjeda, uz to i zdravstveni status, ‘procuril’ su i na USB-u anonimno predani Agenciji za zaštitu osobnih podataka.“ Ta je tvrdnja netočna.

Točno je da su USB stickovi anonimno dostavljeni AZOP-u sadržavali osobne podatke u strukturi ime i prezime, datum rođenja te OIB fizičkih osoba, a koji su imali nepodmireno dugovanje prema kreditnim institucijama. Nikakvih drugih podataka nije bilo na spomenutim USB stickovima, što je jasno i iz priopćenja objavljenog na stranicama AZOP-a.

Slijedom navedenog, temeljem članka 3. stavka 3. Zakona o elektroničkim medijima (NN 111/21,114/22), u vezi sa člankom 40. Zakona o medijima (NN 59/04,84/11, 81/13,114/22), ovim Vas putem pozivam objaviti ispravak netočne informacije, u cijelosti na način propisan člankom 41. stavkom 1. Zakona o medijima, odnosno na istom ili istovrijednom mjestu na kojem je objavljen članak i navodi koji se ispravljaju (nikako u rubrikama „reagiranja“, „pisma čitatelja“ i sl.), istom veličinom slova objavite bez izmjena ispravak sadržaja s naslovom koji Vam dostavljam u nastavku ovog dopisa te isti ispravak povežite poveznicom/linkom na predmetni članak: „Brojevi mobitela i zdravstveni status nisu među podacima anonimno dostavljenim AZOP-u Agenciji za zaštitu osobnih podataka anonimno su dostavljeni podaci u strukturi ime i prezime, datum rođenja te OIB fizičkih osoba koje su imale nepodmireno dugovanje prema kreditnim institucijama. Nikakvih drugih podataka nije bilo na spomenutim USB stickovima.“

agencije za naplatu
agencije za naplatu potraživanja
kolektivna tužba
udruga Politiscope
Komentirajte prvi

New Report

Close