Iako najinovativnija ekološka rješenja dolaze uglavnom sa sjevera Europe, gdje je ekološka svijest na najvišoj razini, postoji i tvrtka iz susjedne Slovenije koja se svrstava u taj segment, kazao je Jože Kolman, voditelj komercijale tvrtke Aplast Slovenija u svojoj prezentaciji “ECO DIP polupodzemni spremnici za prikupljanje otpada” na 12. Croatia Waste Expo 2022. koji se u organizaciji Poslovnog dnevnika održao u ponedjeljak u Zagrebu. Pojašnjava da se u slovenskom Žalecu nalazi tvrtka koja već nekoliko desetljeća proizvodi polupodzemne spremnike smeća.

Do sad je napravljeno više od 8000 komada takvih spremnika, a najviše ih se izvozi u zemlje poput Norveške, Finske i generalno Skandinavije. Najveći pojedinačni projekt im je upravo bio u Švedskoj gdje su za jedno tamošnje veliko sportsko natjecanje, odnosno za grad u kojem se o održavalo, isporučili 600 ovakvih spremnika. Radi se o brendu ECOdip koji se izrađuje u kapacitetu od 1300, 3000 i 5000 litara – odnosno 1,3 kubni metar, tri te pet kubika zapremine. Uglavnom se ovakvi projekti izvode tako da su spremnici ukopani 1,5 metara u zemlju, a 1,1 metar su iznad zemlje, a što omogućuje da ih koriste i djeca. “U Sloveniji smo posebno primijetili trend da se ovakvi spremnici ugrađuju oko grobalja u manjim mjestima jer na adekvatan i ekološki način zbrinjavaju velike količine otpada”, kaže Kolman. Dodaje da im je najveći problem, posebno u Sloveniji, bio neadekvatnost komunalnih poduzeća da upravljaju takvim spremnicima jer nemaju opremu za njih. Zbog toga su stvorili i tehnologiju posebnih vreća koje se puno lakše prazne, uz standardne spremnike koji mogu biti plastični ili metalni.

Nemaju još rješenja za mnoge probleme

Usprkos mnogim nejasnoćama i predvidljivim nedostacima, novi model naplate prikupljanja otpada u Zagrebu kreće 1. listopada i neće biti ponovne odgode, rečeno je na panel diskusiji “Grad Zagreb – pozitivne strane kompleksnosti” na 12. Croatia Waste Expo 2022. koji se u organizaciji Poslovnog dnevnika održao jučer u Zagrebu.

Bojan Ribić, iz Podružnice Čistoće Zagrebačkog holdinga, istaknuo je da oni u Zagrebu servisiraju oko 400 tisuća kućanstva od čega više od 10 tisuća višestambenih zgrada. “Zadnjih godinu dana mi nismo mogli dobiti predstavnike suvlasnika i da imamo vrlo ograničenu komunikaciju s njima. Radi se o GDPR-problemu tko bi to i pod kojim uvjetima mogao dati. Dobili smo oko 5000 imena, brojeva i e-mail adresa s kojima bi se trebali dogovarati. To je ogroman i nesređeni sustav koji tek moramo urediti. Ako tome dodamo veliki broj spremnika, otoka za odlagane i reciklažnih dvorišta, jasno je da se radi o vrlo kompleksnom sustavu koji opslužuje 800 tisuća stanovnika grada i još 1,5 milijuna turista”, kazao je Ribić. Dodao je da su u fazi pregovora oko preuzimanja ključeva i šifri za stambene zgrade koje imaju zaključane smetlarnike. “Mi smo skloniji šiframa nego ključevima za smetlarnike jer mi već sad imamo situaciju da pojedini kamion ima po 50-ak ključeva i dosta je teško u realnom vremenu znati koji ključ je točno za koji boks. To su problemi s kojim ćemo se morati suočiti i riješiti u hodu”, navodi Ribić. Upozorava da unatoč svim nedostacima i nedorečenostima, Grad u ovaj projekt mora krenuti zbog zadovoljavanja EU regulative oko odvajanja otpada. “Mi smo trenutno u situaciji da odvojeno skupimo 75 tisuća tona korisnog otpada godišnje, a istodobno 175 tisuća tona odložimo. Kada ćemo mi doći do EU normi ovakvim tempom koje vrijede već sada, a da ne govorim o ambicioznim planovima koji su predviđeni agendama za naredno razdoblje”, pita se Ribić. Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada, koja je digla tužbu na sudu protiv uvođenja novog modela gospodarenja otpadom u Zagrebu, ističe da oni nisu protiv promjena, no da tu postoji niz pravnih, tehničkih i financijskih problema. “Ovo je jedna ideja koja je u konačnici dobra, ali nije niti blizu toga da bude operacionalizirana u praksi. Čak i u samom Gradu priznaju da nemaju još rješenja za mnoge probleme koji se već sad vide i tvrde da će ih riješiti u hodu, no jasno je da se ne može s ovakvim “poluproizvodom” ići na tržište. To je bio razlog da smo išli prema pravosudnoj zaštiti građana Zagreba”, kazao je Pavlović. Dodaje da im je jedan od glavnim problema pre-paid model plaćanja vrećica za smeće, odnosno unaprijed plaćanje usluge, a što su mnogi sudovi u drugim gradovima u županijama u Hrvatskoj već proglašavali za nelegalno. Dražen Pomper, direktor tvrtke Monel koja se bavi upravljanjem zgradama, istaknuo je da se po pitanju novog modela prikupljanja otpada u Zagrebu radi uglavnom o tehničkim problemima koji će se riješiti u hodu. “Tko će kome i kada dati ili ostaviti ključ da se ulazi u zgradu i iznosi smeće. Što sa zgradama koje imaju svoje smetlarnike i što će biti s njima u novom modelu. Tu je i problem financija jer nije tu još sve propisano. U konačnici je i problem regulative gdje će ti spremnici za otpad biti odlagani – da li na zelene površine, parkiralište ili gdje je već moguće”, upozorio je Pomper.

Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba, kazao je da postoji niz problema oko uvođenja novog modela prikupljanja i naplate otpada. Prije svega problem vidi u nedostatku komunikaciji između Grada i građana. “Mi čujemo da je Grad krenuo u projekt, da postoji neka komunikacija kapilarnim modelima, no to nije došlo do većine zajednica višestambenih zgrada. Mi u Zagrebu imamo oko 10 tisuća predstavnika stanara, a oni su gotovo bili izostavljeni iz ovog projekta komunikacije”, kazao je Vladanović. Dodao je da se očito radi o modelu koji je EU standard i ne može se izbjeći, no da se komunikacija mora poboljšati. Problem vidi i u boksevima za koje smatra da bi trebali biti nabavljani objedinjeno. “Cijene ovakve robe su otišle u nebo i sada su suvlasničke zajednice dovedene u situaciju da same ne znaju što i kako da rade. Holding ima puno veće pregovaračke kapacitete i siguran sam da bi mogli objedinjenom nabavkom za sve mogli prepoloviti cijene”, navodi Vladanović. Kao problem vidi i netransparentan model tehničkog prikupljanja otpada koji se vrlo često, nakon što ga građani odvajaju, opet miješa, a čime se građani samo frustriraju.