Ima li nade za nas? Pitanje je to koje se tiče svih, ali i naziv panela o stanju klime danas. Na konferenciji Poslovnog dnevnika “Zelena tranzicija i održivost 2050” o tome je pričao Branko Grisogono, atmosferski fizičar i umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na PMF-u u Zagrebu.
“Nade ima, ali može se staviti u malu žlicu, a za deset godina će ići s čačkalicom ako se ne potrudimo globalno”, kaže pa pojašnjava kako rastu razine CO2, prizemne temperature zemlje i nivoa mora te da nas zbog toga čeka mnogo izazova.
Rade se nove sorte
“Promjene su pojačane i idu eksponencijalno brzo – od promjena u biljnom i životinjskom svijetu pa do porasta mora. Jadran se sve više zatopljava, mijenja mu se struktura. Tu je i onečišćenje zbog prometa i starih izvora energije koji rastu, ljudi imaju zdravstvene probleme koji idu na pluća, srce i mentalne bolesti. Promjene su ubrzane i ne mogu se zaustaviti, mogu se tek donekle ublažiti.”
Kada je Hrvatska u pitanju, visoke temperature uvelike će utjecati na proizvodnju. “Uskoro će se u Lici praviti vino. Zagorci sada rade dobra vina, nema tamo više kiseliša kao prije 30 godina. Ovo je najbolji pokazatelj promjena jer proizvodnja vina jedno je od najprofitabilnijih agronomskih proizvoda i tu se Hrvatska treba znati postaviti i pozicionirati.
U biti, prijetnje koje donose klimatske promjene moraju se pretvoriti u prednosti. “Zna se da naši najbolji vinogradari, na Pelješcu i Krku, to sve prate i rade nove vrste grožđa, eksperimentiraju. Spajaju nove vrste jer se standardne sorte za 20, 30 godina više neće moći nositi s ovim klimatskim promjena. Konkretno govorimo o graševini i bijelom vinu kao što je pošip s juga. Oni su u kritičnom području.”
Uvozimo trećerazrednu hranu
Grisogono smatra da moramo razgovarati i o proizvodnji energije jer ona je srce promjena. Pored nje, elementi osjetljivi na prognoze vremena i projekcije klime su poljoprivreda, proizvodnja hrane i turizam. Hrvatska stoga ima važan zadatak želi li se snaći u vrtlogu klimatskih promjena. “Moramo što brže promijeniti energetiku jer utječe na promet i poboljšati poljoprivredu. Imamo kvalitetno tlo i trebali bismo proizvoditi svoju hranu, umjesto da uvozimo trećerazrednu. Ljudi koji bi o tome trebali voditi brigu, to ne rade. Hrvatska bi trebala biti prepoznata po poljoprivrednoj proizvodnji (hrana, ulje, vino) i po turizmu.”
Za kraj smo se zapitali što bi se dogodilo da se, hipotetski, otope svi ledenjaci? “Kada bi se sav led na zemaljskoj kugli otopio – a to se neće dogoditi – onda bi se nivo mora digao za otprilike 70 metara. No, pojavljivat će se sve jači valovi, a more će se definitivno dići za 50 do 80 centimetara do kraja ovog stoljeća. To je gotovo sigurno i uvelike će utjecati na primjerice Lošinj, Vis, Zadar…”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu