‘Telekom korisnike dugoročno čeka manje izbora uz veće cijene i stagnaciju kvalitete’

Autor: Tanja Ivančić , 26. srpanj 2023. u 07:00
Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha/PD

Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha, govori kako će deregulacija brzog interneta utjecati na poslovanje kompanije te kakva su njegova očekivanja razvoja tog tržišta, s obzirom na cijene i investicije.

Adrian Ježina, čelnik je Telemacha, telekoma koji je posljednji ušao na tržište fiksnog interneta, Povod ovog intervjua su najavljene izmjene regulatornog okvira koje će se uvelike odraziti na tržište.

Ježina je pojasnio kako će sve deregulacija brzog interneta, za 72 područja od njih ukupno 572, utjecati na poslovanje Telemacha te kakva su njegova očekivanja razvoja tog tržišta, s obzirom na cijene i investicije.

Trenutačno se u telekom industriji priprema poprilično velika promjena uvjeta poslovanja na tržištu. Deregulira se tržište brzog interneta. Veliki ste protivnik tih promjena. Ipak, čini se da je to sada završena priča, barem, tako tvrde regulatori, a uostalom i Europska komisija je odobrila analizu HAKOM-a i namjeru promjene regulative. Ili mislite da još uvijek ima šanse da se nešto izmijeni?

U Telemachu nismo protiv deregulacije, dapače. Ali pitanje je kada i na koji način. Činjenica je da domaće telekom tržište još uvijek nije dovoljno zrelo za predloženu deregulaciju fiksnog tržišta.

Kao i više drugih operatora, i mi smo predlagali da se razmotre dodatni kriteriji koje je HAKOM mogao uzeti u obzir i koji bi bili primjereni za procjenu konkurentnosti područja. Svoje smo prijedloge izložili i Europskoj komisiji i žao nam je što nije bilo prostora za prihvaćanje niti jednog od naših argumenata.

Nevjerojatno je da i nakon objave HAKOM-a o stanju tržišta u prvom kvartalu 2023., koji pokazuje jačanje dominacije HT-a, nitko ne postavlja pitanje je li zaista pravi trenutak za deregulaciju. Najveću zabrinutost kod ovako definirane deregulacije izaziva činjenica da HAKOM-ovi kriteriji za deregulaciju tržišta u velikoj mjeri odskaču od europskih praksi.

Različita cijena po kvartovima

Teoretski, cijena u jednom zagrebačkom kvartu za širokopojasni pristup internetu mogla bi biti niža od cijene u drugom kvartu.

To je vidljivo u podjeli tržišta prema tehnologijama, odnosno na tržište s bakrenom infrastrukturom i tržište s optikom, što je praksa koja je provedena samo u jednoj europskoj državi – Danskoj, koja u odnosu na Hrvatsku ima neusporedivo visoku pokrivenost fiksnim broadbandom, od čak 95 posto.

Takva podjela rezultira nerealnim prikazom tržišnog udjela najvećeg operatora i samim time ne daje realnu sliku njegove stvarne tržišne snage. Za dobivanje realnog uvida u stanje tržišta, u obzir je potrebno uzeti pokrivenost najmanje dva alternativna operatora i njihov maloprodajni tržišni udio.

Problematičan je i kriterij podjele na geografska područja, kao i činjenica da je regulator za ovu odluku predvidio rok od svega četiri mjeseca tranzicijskog perioda za telekom operatore.

Opće poznato je da je cilj regulatornih agencija zaštititi tržišno natjecanje i korisnike usluga pa nam je nejasna odluka da se ne promiče prava konkurencija s barem tri jaka operatora kao u mobilnoj, nego se ista destimulira.

Smeta vas što nova analiza regulatora odvojeno gleda na tehnologije. Jedno je tržište tzv zastarjele tehnologije a drugo one koja omogućava brzi internet. Kako se to odražava na Telemach. Imate li vi u svom portfelju uopće bakrenu tehnologiju?

Kao novi fiksni operator na tržištu, Telemach je prije dvije godine prvi u Hrvatsku doveo 10 Giga mrežu, temeljenu na trenutačno najnaprednijoj optičkoj tehnologiji u svijetu. Akvizicijom Optime dobili smo i veliku korisničku bazu korisnika na bakru, međutim naša intencija je dalje graditi i nuditi primarno usluge na vlastitoj optičkoj infrastrukturi.

Upravo na naprednoj vlastitoj infrastrukturi, korisnicima fiksnog interneta omogućujemo surfanje najvećim internetskim brzinama u Hrvatskoj – do dvadeset puta većim od prosječne brzine interneta u Hrvatskoj te do čak 40 puta većim u najvećem paketu koji nudimo.

Iako smo na fiksnom tržištu od nedavno, u kratkom smo roku brzi internet doveli do 140.000 kućanstava u pet najvećih hrvatskih gradova. Dok 2027. godine Telemach ovom super brzom mrežom planira pokriti trećinu hrvatskih kućanstava, odnosno njih više od 500 tisuća. Međutim, nove okolnosti mogle bi utjecati na daljnje planove alternativnih operatora pa tako i na Telemach.

Izgradnjom mreže probudili smo uspavano tržište i time potaknuli i ostale operatore na značajno povećanje ulaganja. No sada se kreće s deregulacijom, iako stupanj konkurentnosti na maloprodajnoj razini nije zadovoljavajući. Drugim riječima, tek smo stvorili uvjete za ravnopravnu borbu na tržištu, a HT se deregulira.

Upravo zato smo i zagovarali ideju da se kao dodatni kriterij uzme u obzir maloprodajni tržišni udio alternativnih operatora kao pokazatelj stvarne konkurentnosti pojedine geografske jedinice. Predlagali smo i alternativni pristup, prema kojem bi A1 mogao biti reguliran u pojedinim geografskim jedinicama u kojima je udio HT-a manji od 40 posto.

Konkurentnost tržišta je faktor koji itekako može utjecati na daljnje investicije pa smo stoga i zabrinuti za budući razvoj tržišta i ulaganja u optičku infrastrukturu. A upravo brza optička mreža može značajno unaprijediti korisničko iskustvo privatnih i poslovnih korisnika, pridonijeti oporavku gospodarstva i rastu BDP-a.

500

milijuna eura Telemach je uložio u Hrvatsku u dvije godine

Druga zamjerka je geografska podijeljenost u dijelu brzog interneta. Tržište je tu podijeljeno na 572 jedinice. Velika većina je ipak ostala u zoni nekonkurentnosti, a za 72 područja se mijenja regulativa. Jeste li i vi u nekom području telekom sa značajnom snagom?

Kao najmlađi fiksni operator, Telemach nema broj priključaka temeljem kojeg bi mu pripao status operatora sa značajnom tržišnom snagom.

Podjela na 572 premala i međusobno neusporediva geografska područja, osim što nije uobičajena u drugim EU zemljama, problematična je i zbog činjenice da su deregulirana urbana područja koja čine 41 posto populacije i to populacije uglavnom veće platežne moći. Češka je isticana kao primjer države u kojoj je Europska komisija imala primjedbe na vrlo segmentirano tržište.

Međutim, Europska komisija je neposredno prije odluke za Hrvatsku, dala svoje primjedbe i na prijedlog odluke češkog regulatora iz koje je jasno da u češkoj postoji značajno veći broj alternativnih operatora i da nema izražene dominacije jednog operatora na način na koji je to prisutno kod nas.

Kad pogledate kriterije kojima se HAKOM vodio, stječe se dojam da su se primijenila neka rješenja s razine Europske unije koja nisu prikladna za hrvatsko tržište. Zbog tako postavljenog kriterija, ali i situacije s nepoštivanjem regulatornih odluka od strane dominantnog operatora, nužno je da cijeli ovaj nedovoljno jasno postavljeni proces bude pažljivo nadgledan.

Zapravo, koliko razumijem, sve vam je sporno po pitanju nove regulative. Predviđate potpuno crni scenarij uslijed njene primjene.

Kao netko tko je posljednji došao na tržište te u kratkom vremenu od malog mobilnog operatora postao nacionalni operator, ne bih rekao da sam pesimističan. Upravo suprotno –zahvaljujući viziji, snazi i kompetencijama United Grupe, ušli smo na tržište i kao tržišni izazivač iz nule krenuli graditi najnapredniju optičku mrežu sa ciljem da pridonesemo digitalizaciji zemlje i napravimo više, bolje i svrhovitije za naše korisnike, ali i društvo u cjelini.

United grupa podržala je ulazak Telemacha na fiksno tržište pod pretpostavkom postojanja fer regulatornih uvjeta. U trenutku akvizicije Optime, regulator je vrlo pozitivno gledao na ideju formiranja trećeg konvergentnog operatora koji će poticati tržišno natjecanje na fiksnom tržištu kao što to vrlo uspješno radimo na mobilnom tržištu. U tom kontekstu, neshvatljivi su nam argumenti za deregulacijom HT-a neposredno nakon ulaska trećeg operatora na fiksno tržište.

Činjenica da se deregulacija događa upravo sada je presedan, budući da je, prema Hakom-ovoj analizi razvoja tržišnog udjela, HT u prvom kvartalu ove godine povećao svoju dominaciju u fiksnoj.

Poruka investitorima

HAKOM-ova odluka o deregulaciji šalje jasnu poruku investitorima da se ne isplati ulagati u Hrvatskoj.

Kako predviđate da će se deregulacija odviti na tržištu, i s kojim rezultatima odnosno posljedicama?

U novim okolnostima, možemo očekivati da će zbog još uvijek značajne tržišne dominacije najvećeg operatora, izostati zdrava tržišna utakmica i to, sportskim rječnikom rečeno, na početku prvog poluvremena. Naime, upravo su značajna ulaganja u optičku infrastrukturu od strane Telemacha u kratkom roku potaknula i druge operatore na investiranje u optiku, što je dobro i za korisnike i za digitalni razvoj zemlje.

I sada kad bi regulatorno okruženje trebalo poticati daljnje investicije svih operatora, događa se suprotno te je donesena odluka koja hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija može jedino unazaditi i vratiti nas u ranu fazu liberalizacije tržišta. Osim štete za alternativne operatore i udara na njihova daljnja ulaganja, deregulacija dugoročno nanosi štetu i samim korisnicima, što je, naposljetku, najgora posljedica ove odluke.

Naime, iako regulator ističe kako će posljedica deregulacije biti i cjenovno povoljnije usluge za korisnike, riječ je o potencijalno privremenom efektu jer kad se dodatno osnaži dominacija vodećeg operatora, koja će tržište vratiti u manje konkurentne prilike (duopol ili čak monopol), potrošače dugoročno čeka manje izbora uz veće cijene usluga i stagnaciju kvalitete istih.

Hoće li sada nastati i segmentacija cijena s obzirom na segmentaciju područja? Može li se dogoditi da imate različite cijene Telemacha u pojedinim područjima?

Moguće je. Primjerice, Zagreb je podijeljen na 17 jedinica, a deregulacija će se provesti u njih 14, što teoretski može značiti da cijena u jednom kvartu za širokopojasni pristup internetu bude niža od cijene istoga u drugom kvartu. Tko to može u praksi regulatorno kontrolirati?

Telemach je stigao u Hrvatsku prije par godina, biste li drukčije investirali da je takva regulativa tada postojala, odnosno hoćete li mijenjati planove ulaganja?

I Telemach je, prije nešto više od dvije godine kad smo ušli na fiksno tržište, dočekao izazovni regulatorni okvir, no to nas nije obeshrabrilo. Dapače, postali smo ozbiljan konkurent postojećim telekomima. U nešto više od dvije godine, u Hrvatsku smo uložili gotovo 500 milijuna eura što najbolje pokazuje posvećenost hrvatskom tržištu i čini nas jednim od najvećih stranih investitora u Hrvatskoj.

No, sad se postavlja pitanje kako ozbiljni ulagači mogu dalje planirati svoje poslovanje, a samim time i investicije, u okruženju koje štiti interese nekih od najvećih gospodarskih subjekata, ali na teret i štetu drugih gospodarskih subjekata, i na kraju samih potrošača.

Iako će se Telemach, kao i drugi operatori, morati prilagoditi definiranim pravilima deregulacije, ova odluka će sigurno utjecati na naše daljnje investicijske planove. Nažalost, HAKOM-ova odluka o deregulaciji šalje jasnu poruku investitorima da se ne isplati ulagati u Hrvatskoj.

EU inzistira na ubrzanju pokrivanja teritorija brzim mrežama, bilo da se radi o mobilnim ili fiksnim, to je ujedno cilj i ove podjele tržišta u koju ne vjerujete, ipak, u Hrvatskoj, pokazuju analize, korisnici nisu voljni ni tamo gdje im je omogućeno koristiti te mreže, posebice fiksne. Cijena jest jedan od razloga, al ne i jedini, kako ste vi u Telemachu zadovoljni s utilizacijom mreža?

Kao dobar primjer treba uzeti mobilne mreže u Hrvatskoj koja ima jednu od najboljih infrastruktura u Europskoj uniji. U tom području svi telekomi u Hrvatskoj su napravili jako puno, godinama gradeći taj okvir, a u Telemachu smo ponosni što smo vlastitim investicijama tome doprinijeli. Kad govorimo o mobilnoj mreži, korisnik neće napraviti loš izbor kojeg god operatora izabere jer sva tri operatora ulažu značajna sredstva u nadogradnju mreže na 5G i gotovo na istoj su razini kvalitete.

No, problem je u području fiksne, gdje prema DESI indeksu imamo najgoru situaciju u Europskoj uniji po pokrivenosti širokopojasnog interneta. Velike su razlike između pokrivenosti mobilnim uslugama, gdje već godinama posluju tri operatora, i pokrivenosti kućanstava optičkim internetom gdje je tek nedavno na tržište ušao treći operator.

Konkretno, dok je pokrivenost 4G mobilnim signalom visokih 99,5 posto, optičke brzine interneta (brzine od najmanje 100 Mbps) nema niti svako peto kućanstvo, odnosno čak 83 posto kućanstva ima brzine manje od toga. Smatramo da je upravo neadekvatna primjena regulacije i nedovoljna konkurentnost tržišta doprinijela stanju kakvo je danas.

Slučajno ili ne, sličnu situaciju s DESI indeksom vidimo i u Grčkoj, gdje također poslujemo, i gdje je tamošnji dominantni operator također dio DT grupe. Pokazalo se da je u državi veličine Hrvatske, u trenutnom regulatornom okviru, nemoguće opstati bez vlastite infrastrukture.

Mislite li da je regulativa u još nekim svojim potezima sporna ili nedovoljno snažna? Što bi pomoglo, po vama, razvoju i boljoj prihvaćenosti brzog interneta?

Nažalost, sve ovo događa se u, godinama formiranom, regulatornom okviru koji je i ranije često bio neusklađen s EU praksama, čime su se ometala ulaganja alternativnih operatora na štetu cjelokupne digitalne transformacije društva i njenih građana.

Taj isti regulatorni okvir očito odobrava činjenicu da dominantni operator sustavno krši postojeće regulacije jer mu financijska snaga dozvoljava da plati milijunske kazne te i dalje nastavi neometano poslovati. Unazad pet godina HT je, primjerice, za samo dvije kazne za gruba kršenja regulatornih obveza platio oko šest milijuna eura, no plaćanje kazni nije ga obeshrabrilo da nastavi sa svojim praksama pa je nedavno opet utvrđeno grubo kršenje regulatorne obveze, i to s najvećim propisanim kaznama (do 10 posto prihoda).

Regulator već godinama dozvoljava i blažu regulaciju Iskona, iako je dio HT Grupe te bi po svim kriterijima trebao imati identične regulatorne obveze.

U takvom okruženju, koje privilegira najvećeg umjesto da potiče zdravu i konkurentsku tržišnu utakmicu, svi ostali su na gubitku – alternativni operatori, korisnici i cjelokupno gospodarstvo. Za nas je šteta na tržištu već nastala i zato naglašavamo nužnost preventivnog djelovanja regulatora.

Dugo vremena ste u telekom biznisu, dvadesetak godina, vjerujem da se tržište ipak razvilo i napredovalo? Koji su po vama ključni momenti, bilo pozitivni bilo negativni?

U nekim segmentima u Hrvatskoj smo napravili značajni napredak. Upravo primjer mobilne mreže u Hrvatskoj, koji sam ranije spomenuo, pokazuje krajnju svrhu svih telekoma, a to je stvaranje okvira za bolji i kvalitetniji život naših korisnika i društva uz pomoć tehnologije. Ako nije tako, sva naša ulaganja, pa i zdrava međusobna natjecanja, gube svrhu.

Isti pristup koji je definirao mobilno tržište, gdje su prisutna tri ravnopravna konkurenta, potrebno je osigurati i na fiksnom tržištu. U konačnici, u proces deregulacije obično se ide kada tržišni udio dominantnog operatora ne prelazi 50 posto, dok je u Hrvatskoj taj udio veći od 60 posto. Svugdje se čekalo da se razvije konkurencija i da treći operator ima barem 15 posto, što se smatra dovoljnim za održivost.

Nažalost, ako se osvrnemo u povijest, primjećujemo regulatorni trend poticanja alternativnih operatora na korištenje postojećih veleprodajnih usluga HT-a. Pretpostavka uspješne liberalizacije tržišta bilo je osiguranje pristupa HT infrastrukturi na bazi reguliranih veleprodajnih usluga.

Međutim, povijest je pokazala da taj model nije dugoročno održiv jer su tri, tada najveća alternativna operatora, završila u financijskim poteškoćama. Desetak godina od otvaranja tržišta dogodila se velika konsolidacija na tržištu, koja je završila raspodjelom manjih operatora između HT-a i A1. Pritom je Optima ostala u posebnom režimu, s obvezom HT-a da proda Optimu upravo kako bi se stvorili preduvjeti za trećeg fiksnog operatora.

Telemachova akvizicija Optime trebala je značiti jačanje trećeg konvergentnog operatora. Želim reći, kad se tržište tako brzo konsolidira do razine duopola, regulator se mora zapitati što ne valja s takvim regulatornim modelom. Ovakav rasplet fiksnog tržišta govori o prividnoj i neodrživoj konkurentnosti i to sve u doba potpune regulacije HT-a.

Što bi po vama trebalo urediti (regulirati) da krene u pravom smjeru?

Vjerujem da razloga za optimizam ipak ima. HAKOM na raspolaganju ima mjere i načine kojima može osigurati ravnopravniju tržišnu utakmicu u budućnosti pa očekujemo da će do kraja godine, unaprjeđenjem postojećeg regulatornog okvira koji definira izgradnju i korištenje optičke infrastrukture, osigurati uvjete za ravnopravnu tržišnu utakmicu.

Više smo puta skretali pozornost na manjkavosti postojećih regulatornih obveza, poput načina provedbe testa istiskivanja marže, čija bi dosljedna i transparentna provedba trebala biti u fokusu HAKOM-a, budući da je to jedini mehanizam kontrole postupanja HT-a na maloprodajnom tržištu. U Telemachu smo prvi za konkurentno okruženje jer smo ušli na tržište upravo s idejom poticanja konkurentnosti, međutim tražimo ravnopravne preduvjete za fer tržišnu utakmicu.

Komentirajte prvi

New Report

Close