Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Tekstilcima digitalizacija kroji budućnost

Autor: Ana Blašković
09. listopad 2018. u 21:59
Podijeli članak —
Stjepan Pezo, čelnik tekstilaca pri HGK/ Ivo Čagalj/PIXSELL

Nekad jaka industrija ponovno raste, ali je i pred novim izazovima.

Budućnost tekstilne industrije je potpuna digitalizacija i automatizacija proizvodnje te razvoj Big Data analize koja će omogućiti da proizvodi budu potpuno prilagođeni krajnjem kupcu, rečeno je na konferenciji Digitalni tisak tekstila koja se održala u sklopu Textile Weeka u Zagrebu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

"Danas tekstilna industrija u mnogočemu nije lider, ali ono u čemu jesmo prvi jest naša sposobnost da se snađemo i budemo inovativni", rekao je predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarske komore Stjepan Pezo.

Budućnost tekstilne industrije je potpuna digitalizacija i automatizacija proizvodnje te razvoj Big Data analize koja će omogućiti da proizvodi budu potpuno prilagođeni krajnjem kupcu, rečeno je na konferenciji Digitalni tisak tekstila koja se održala u sklopu Textile Weeka u Zagrebu.

"Danas tekstilna industrija u mnogočemu nije lider, ali ono u čemu jesmo prvi jest naša sposobnost da se snađemo i budemo inovativni", rekao je predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarske komore Stjepan Pezo.

Prema njegovim riječima, u deset godina izgubljeno je 10.000 radnika u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Iako je posljednjih par godina pad usporen, a u segmentu tekstila zaposlenost raste.

"Broj tvrtki je stabilan, a ukupni prihodi su nešto veći pa smo dosegli razine prije krize. To prvenstveno možemo zahvaliti transformaciji tvrtki i orijentaciji na proizvode s višom dodanom vrijednošću", rekao je Pezo istaknuvši da cijela industrija bilježi 12,6 posto rasta izvoza i rast uvoza veći od 8 posto.

U plaćama sektor značajno zaostaje za ostatkom zemlje pa su one u segmentu tekstila manje za 2000 kuna u odnosu na hrvatski prosjek, za gotovo 3000 kuna u proizvodnji odjeće.

Dodao je da to onemogućava zadržavanje radnika, što je jedna od najvećih prepreka za nastavak oporavka koji se temelji na njemačkom modelu pametnih materijala, naprednim modelima digitalne proizvodnje, orijentaciji na kružnu ekonomiju te visokoj dodanoj vrijednosti za globalna tržišta koja su u porastu. 

Autor: Ana Blašković
09. listopad 2018. u 21:59
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close