Slabosti robne razmjene s inozemstvom jedna su od već kroničnih boljki hrvatskog gospodarstva. Brži rast uvoza od izvoza robe i ove godine analitičari vide kao izvor pritisaka na deficit platne bilance, odnosno ukupne vanjske neravnoteže i ranjivost. Kako stvari izgledaju po županijama u pogledu uvoza i izvoza? Na Grad Zagreb otpada više od trećine hrvatskog robnog izvoza, a istodobno u uvozu Zagreb participira više od polovice. Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2007. pokazuju da je udio hrvatske metropole u lanjskom izvozu bio 35,7 posto, a u uvozu 57,6 posto.

Pet neto izvoznika
U izvozu je slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska županija, dok je prema veličini uvoza ispred njih Zagrebačka županija. Zagrebački je prsten, naime, županija koja ima najslabiju pokrivenost uvoza izvozom. Iako je lani čak zabilježila nešto brži rast izvoza, on još uvijek čini samo 17 posto uvoza koji je lani dosegnuo 9,4 milijarde kuna. U odnosu na 47,8 posto ukupne pokrivenosti uvoza izvozom, to je uvjerljivo najmanje. Nasuprot tome, pet hrvatskih županija ostvaruje veći izvoz nego uvoz. Problem je, međutim, što među njima samo Varaždinska županija ostvaruje značajniju vrijednost izvoza i koliko-toliko utječe na ukupnu sliku. Lani su poduzeća iz te županije izvezla robe u vrijednosti oko 4,5 milijardi kuna. Neto izvoznici još su Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka te Požeško-slavonska županija. No sve tri zajedno lani su ostvarile nešto više od 7,2 milijarde kuna izvoza. Tom skoru Osječko-baranjska županija lani je dala negativan doprinos budući da je nakon dvije milijarde kuna izvozne vrijednosti u 2006. lani zabilježila pad izvoza za čak pola milijarde kuna. Ta je županija ujedno bila i jedina koja je prošlu godinu zaključila s manjim izvozom nego godinu prije. Istodobno, uvoz je povećala (na gotovo tri milijarde kuna), a jedina županija u kojoj je lani smanjen uvoz (premda simboličnih jedan posto) bila je Vukovarsko-srijemska. Tamošnja su poduzeća uvezla robe vrijedne više od 1,2 milijarde kuna, odnosno stotinjak milijuna kuna više od izvoza.

Lošija pokrivenost uvoza
Iako ukupni lanjski skor robne razmjene pokazuje da je kod više od polovice hrvatskih županija lani brže rastao izvoz nego uvoz, u toj skupini nisu neki od najvećih uvoznika pa je ukupna slika pokrivenosti uvoza izvozom pogoršana. Zagreb je, primjerice, izvoz uvećao 5 posto (na 23,5 milijardi kuna), a uvoz gotovo 10 posto (na gootvo 80 milijardi), a i u Istarskoj je županiji uvoz rastao dvostruko brže od izvoza (8,6 prema 17 posto). Na samom začelju po robnoj razmjeni uvjerljivo je i dalje Ličko-senjska županija. O tome dovoljno govori podatak da je i nakon što je lani zabilježila najveću stopu rasta i izvoza i uvoza (po više od 50%) dosegnula tek po 60 milijuna kuna vrijednosti izvoza i uvoza. Dok su u slučaju te županije više nego skromna robna razmjena samo jedan u nizu pokazatelja ukupno slabe razvijenosti, u slučaju Dubrovačko-neretvanske županije mizeran je robni izvoz (230 milijuna kuna) više odraz znatno veće oslonjenosti tog kraja na turizam, odnosno izvoz usluga.