Samo na području četiriju od ukupno 21 županije proračun opće države ostvari više prihoda nego što se iz njega potroši na prostoru županije.

Uvjerljivo najveći neto uplatitelj u proračun opće države je Grad Zagreb sa 13,7 milijardi kuna 'plusa' u razdoblju 2011-2013., a pozitivnu neto fiskalnu poziciju imaju još Istarska (795 milijuna) i Primorsko-goranska (731 mil.) te Zagrebačka županija (134 mil.). Nasuprot njima, najslabije su pozicije dviju istočnoslavonskih županija. U Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji kao najvećim neto primateljima iz općeg se proračuna potroši po 1,7 milijardi kuna više nego što se od njihovih građana prikupi prihoda u proračun opće države. Promatrano po stanovniku, najslabiju neto fiskalnu poziciju ima Ličko-senjska županija s manjkom od čak 13,2 tisuća kuna.

Do tih rezultata došli su analitičari Instituta za javne financije koji su za potrebe analize prostorne dimenzije općeg proračuna 2011-2013. morali izraditi i metodologiju, odnosno utvrditi ključeve za simulaciju raspodjele prihoda i rashoda po županijama. Kod nas se, naime, u procesima planiranja i izvještavanja prihodi i rashodi ne prate i preispituju kroz tu dimenziju učinkovitosti fiskalne politike. Nalazi Ante Baje, Marka Primorca, Petra Sopeka i Marina Vuce ukazali su na postojanje neučinkovitosti u regionalnom ustroju pa 'četvorka' zaključuje da postojeći model regionalnog ustroja očito nije dugoročno održiv s obzirom na sposobnosti prikupljanja prihoda i potrebe lokalnih jedinica na području županija.

Zbog toga se u analizi naglašava i da je tako klasificirana raspodjela proračunskih prihoda i rashoda dobra analitička podloga za rasprave o regionalnom preustroju ili o poboljšanju postojećeg modela administrativne, upravne i fiskalne decentralizacije. Autori analize naglašavaju kako su zbog određenih specifičnosti(jednokratnog karaktera) pojedine stavke proračunskih prihoda i rashoda isključene iz analize. Njome je, naime, obuhvaćeno prosječno oko 129 mlrd. kuna  raspoređenih prema lokacijskoj pripadnosti po županijama. Na strani prihoda zahvaćeno je gotovo 95 posto ukupnih prihoda, a na rashodima  82 posto ukupnih. Zbog svega se u analizi ističe i da se izračunate neto fiskalne pozicije nikako ne smije miješati sa službenom mjerom deficita opće države.