Atlantic Grupa objavila je jučer preuzimanje još tri nova privatna ljekarnička lanca, odnosno preuzimanje većinskih udjela u Zdravstvenim ustanovama Mandić Pharm, Bamapharm i Baričević. Po preuzimanju ljekarničkih lanaca Coner i Farmako početkom siječnja, Atlantic je posljednjim akvizicijama stekao dodatnih 19 ljekarni s ukupnim prometom od oko 135 milijuna kuna te formirao privatni ljekarnički lanac Farmacia, koji u svom sastavu ima ukupno 28 ljekarni s godišnjim prometom od oko 220 milijuna kuna, objavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednik uprave Emil Tedeschi.

Sedam županija
Iako tvrde da uspjeh njihove strategije ne ovisi o privatizaciji ljekarni koje su u vlasništvu županija i gradova, zanimljivo je da je Atlantic predstavnicima lokalnih vlasti već odaslao pisma namjere u kojima im među ostalim beneficijama koje će dobiti suradnjom s Atlanticom nude stipendiranje studenata farmacije koji se nakon studija odluče na povratak u matično mjesto. Tedeschi je također jučer otkrio da Atlantic ne zanima otvaranje vlastite veledrogerije, no da nije isključeno djelomično izravno poslovanje s proizvođačima. Atlanticove ljekarne sada pokrivaju sedam županija. U sastavu akviriranih ljekarni Mandić Pharm posluje sedam ljekarničkih jedinica u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a kupoprodajni ugovor osim postojećih ljekarni uključuje i dodatne licencije za otvaranje novih ljekarni na tom području. Preuzimanjem ustanova Baričević i Bamapharm Grupa je stekla jedanaest ljekarni, od kojih se četiri nalaze u glavnom gradu, s tim da je Bamapharm zadržao 25 posto vlasništva. U sklopu kupoprodajnog ugovora s Mandić Pharmom preuzete su i dvije ljekarne u Bosni i Hercegovini, što je prema Tedeschijevim riječima samo početak proboja na šire regionalno ljekarničko tržište. “U strategiji daljnjeg razvoja poslovanja Atlantic Grupa se jasno odredila prema širenju prisutnosti na ljekarničkom tržištu. Akvizicijama pet izuzetno kvalitetnih i uglednih privatnih ljekarničkih ustanova već smo realizirali najave o formiranju vodećeg privatnog ljekarničkog lanca u Hrvatskoj i tu poziciju namjeravamo nastaviti jačati. Dodatno smo, preuzimanjem ljekarni koje posluju u BiH, postavili temelj i širenju u regiji, gdje također imamo ambiciozne planove u budućnosti”, pojasnio je Tedeschi.

Nova divizija
Tedeschi tvrdi da će Farmacia nastaviti raditi s veledrogerijama, no to ne isključuje suradnju s proizvođačima.“Naš ulaz u djelatnost svakako će pridonijeti dinamici, no nećemo biti ultimativni. Već smo razgovarali s gotovo svim veledrogerijama i neočekujem velike potrese”, kaže Tedeschi. Kompanija je formirala četvrtu diviziju Pharma koja će objedinjavati poslovanje ljekarni Farmacia, te proizvodnju bezreceptnih lijekova (OTC) i dodataka prehrani s namjenom čija je prodaja usmjerena na farmaceutski kanal. Vodit će je Marko Smetiško, a za izvršnu direktoricu Atlantic Farmacia i ravnateljicu zdravstvene ustanove Farmacia imenovana je Dubravka Mandić, dosadašnje direktorica Mandić Pharma koja je dio karijere bila u uprave slovenske Krke.

Tedeschi: Strah Hrvatske ljekarničke komore možda je prirodan, ali nije opravdan

Tedeschi tvrdi da su Atlanticove aktivnosti prema konsolidaciji tržišta naišle na dobar odjek i interes na ljekarničkom tržištu, pogotovo među privatnim farmaceutima s kojima dnevno komunicira. To je u suprotnosti sa stavovima Hrvatske ljekarničke komore koja se boji stvaranja monopola, želi da se ograniči broj ljekarni u lancu te je protiv privatizacije državnih ljekarni. “Strah komore možda je prirodan, ali nije opravdan jer mi zapravo imamo jednake interese i siguran sam da ćemo dobro surađivati. Ne samo zbog poštovanja zakona, već i očuvanja stručnosti i kvalitete usluge, odnosno interesa korisnika ljekarne moraju voditi farmaceuti i mogu istaknuti da naše ljekarne u tom smislu imaju izvrsne kadrove. Nas ne zanimaju nekretnine već znanje, odnosno stručnost, kaže Tedeschi te napominje da ograničavanje broja ljekarni u lancu nije ni aktualno ni uskladu sa smjernicama Europske unije. Tedeschi očekuje suradnju s Komorom te Hrvatskom udrugom poslodavaca radi pritiska na državu koja redovito kasni s plaćanjem lijekova na recept. ”Nitko ne može biti zadovoljan sa situacijom da se računi plaćaju i do sedam mjeseci nakon ugovorenog roka, i to treba honorirati plaćanjem kamata onima kojima se duguje”, zaključuje Tedeschi.