Hrvatska je u velikom investicijskom ciklusu u infrastrukturu i zgradarstvo gdje svoju priliku vide i mnoge talijanske tvrtke, rečeno je jučer na Talijansko-hrvatskom gospodarskom forumu za infrastrukturu, građevinu i energetiku, a koji se, naravno, održavao online.

Pierfrancesco Sacco, Veleposlanik Italije u Zagrebu, istaknuo je da su procjene da će Hrvatska ukupno u infrastrukturu do 2027. uložiti 45 milijardi kuna u projekte koji su već sad u nekoj fazi izvedbe ili projektiranja.

Na skupu je pojašnjeno da se tu radi i o dodatnim investicijama obnove Zagreba nakon potresa, a koje bi u konačnici mogle dosegnuti i 11,5 milijardi eura, na koliko su procijenjene ukupne štete potresa.

Uz to, i sam Zagreb planira značajne investicije koje nisu vezane uz potres, poput izgradnje 10 novih mostova preko Save, izgradnje novih urbanih cjelina Gredelj, Badel, Hipodrom i slično.

Od zajedničkog interesa

Na infrastrukturnim, prometnim i energetskim projektima u Hrvatskoj djeluje već 15 talijanskih tvrtki, a njihov broj bi se u narednom razdoblju mogao i znatno povećati.

Alan Gospočić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je da je nedavno intenzivirana suradnja hrvatske i talijanske Vlade na pitanjima od zajedničkog interesa, a rezultat čega je i upravo proglašen Isključivi gospodarski pojas s hrvatske i talijanske strane Jadrana, te da su u fokus stavljeni željezničko povezivanje putem mediteranskog koridora, jačanje pomorskog prometa kroz suradnju morskih luka te bolja frekvencija međusobnog zračnog prijevoza.

“Hrvatska je završila gotovo 90% svoje planirane mreže autocesta, no ostalo je nekoliko većih i manjih projekata i u tom dijelu. To se, prije svega, odnosi na hrvatski dio koridora 5C koji će povezivati Osijek i BiH s lukom Ploče. Tu je i važan projekt povezivanja Dubrovnika preko Pelješkog mosta s ostatkom Hrvatske”, kazao je Gospočić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Dodao je da su ukupne investicije s autocestama, one koje su u tijeku, koje se pripremaju te one u planu, teške ukupno 2,7 milijardi eura. Slična situacija je i sa 7278 km državnih cesta koje su uglavnom izgrađene, ali traže stalnu modernizaciju i dogradnju.

Tako se tu planiraju značajni projekti u obilaznice Zagreba, Rijeke i Splita te Savski i Pelješki most. Situacija je u željezničkoj infrastrukturi potpuno obrnuta od one s autocestama te se trenutačno rekonstruira ili gradi/projektira iznova gotovo čitava željeznička mreža – je u nekoj fazi 17 projekata ukupne vrijednosti koja se penje i na 3,5 milijardi eura.

Dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac čija vrijednost 315 mil. eura, Dugo Selo – Novska koja je vrijedna kroz tri faze planirane izvedbe, 572,5 mil. eura i Škrljevo-Rijeka-Jurdani od 270 mil. eura su neke od njih.

Proširenje zračnih luka

Predstavljene su i buduće investicije u zrakoplovnu infrastrukturu, a koja je po uzoru na autoceste uglavnom kompletirana u proteklom razdoblju. No, i dalje je u planu proširenje Zračne luke Zadar u vrijednosti 66 mil. eura te ZL Osijek.

Tu je i modernizacija otočnih aerodroma na Malom Lošinju i Braču u što se planira investirati 35, odnosno 25 mil. eura.

Maja Pokrovac, direktorica udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske, nabrojala je investicijske prilike u obnovljive izvore energije: 7000-9000 MW u vjetroelektrane, 8000 MW u solare, 3700-4250 MW u hidroenergiju, 800 MW u geotermalnu energiju te 74-159 PJ godišnje u biomasu.