Hrvatska se, prema najnovijim istraživanjima Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne popravila u potencijalu privlačenja stranih talenata u odnosu na lani, skočili smo za čak šest mjesta i trenutačno smo 54. od 63 zemlje. Ocjena se poboljšala s 37,84 na 42,74, no sjenu na bolje rezultate Hrvatske baca činjenica da najbolje države imaju ocjenu 100. Premda se izdvajamo po ulaganjima u talente i obrazovanje po učeniku i omjeru učenika i profesora u školama, kompanije ne ulažu dovoljno u trening i razvoj zaposlenika.

Unatoč niskim troškovima života, i dalje kaskamo u zadržavanju kvalitetnih radnika i privlačenju stranih talentiranih osoba. Stoga smo mišljenja i potencijalna rješenja potražili među nekima od najboljih visokih škola u nas i studentima koji su studirali u državama koje najbolje privlače strane talente.  "Usklađivanje obrazovnog sustava i studijskih programa s tržištem jedini je način da se mladi talenti zadrže u Hrvatskoj, smatra prodekan Visoke škole za komunikacijski menadžment Bernays, mr. Zdeslav Milas.

"Uz kontinuiranu prilagodbu sadržaja potrebama poslodavaca i gospodarstva, to podrazumijeva i osiguravanje prisutnosti praktičara u nastavi. Studente treba uključivati u poslovne procese za vrijeme studija i omogućiti im fizičku prisutnost u različitim organizacijama, kako bi upoznali zakonitosti rada te postali konkurentniji na tržištu i kompetentni za rad u struci za koju su se obrazovali", istaknuo je Milas.

Davno prošlo vrijeme
Studenti Bernaysa tijekom svih pet godina školovanja odlaze na praksu u gotovo 90 partnerskih organizacija. Gotovo 90% ih ima posao nakon završetka diplomskog studija, a 25% ostvarilo je trajne angažmane za vrijeme stručne prakse. To je, kaže prodekan, najveća potvrda uspjeha ovog modela, tim više što su prije šest godina bili najmlađe visoko učilište u Hrvatskoj, a sad ih iz godine u godinu prepoznaju studenti, srednjoškolci, studenti drugih preddiplomskih studija, ali i zaposlene osobe. Važno je, zaključuje, da mladi vide obrazovnu ustanovu kao mjesto gdje mogu usavršiti svoje potencijale, dodatno izbrusiti vještine i tako napredovati u karijeri. "Istraživanja među trenutačnim i potencijalnim studentima pokazala su da je sustav prakse, koji podrazumijeva partnerstva s organizacijama iz Hrvatske i inozemstva, jedna od naših prednosti.

Ulaganje u studente i zaposlenike neizbježan je faktor uspjeha svakog visokog učilišta, ali i naša obveza. S ciljem poticanja njihovog osobnog i profesionalnog razvoja organiziramo međunarodne znanstvene i stručne skupove, sudjelovanje u međunarodnom časopisu te edukativne projekte i radionice", objašnjava Milas. Vrijeme u kojem su ustanove visokog obrazovanja djelatnost provodile kroz teoretska predavanja i poticanje pasivnog učenja, u kojemu su nastavnici bili izvori i prenositelji znanja, studenti pasivni promatrači, a ustanove organizirane na jednakim standardima i formama je davno prošlo, kaže Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a.

"Da bismo mogli pratiti društvene promjene i u njima aktivno participirati, obrazovnom izvrsnošću i poticanjem novih trendova koji će donositi dugoročne koristi društvu i studentima, ustanove visokog obrazovanja, ali i mi nastavnici, moramo se mijenjati i stvarati nove okvire i sposobnosti koje su primjerenije sadašnjim i budućim društvenim potrebama", ističe. Ključna promjena mora se dogoditi u pristupu prema studentima, stavljanjem njih u središte obrazovanog procesa, izgradnjom partnerstva i omogućavanjem visoke kvalitete obrazovanja prilagođeno njihovim potrebama i navikama, čime se od njih neće očekivati suhoparna repeticija činjenica već kreativno i kritičko razmišljanje. To se može postići novim oblicima nastave i drugim alatima kojima će se podupirati studenta. 

Upoznati se s inozemstvom i vratiti
"Od početka smo usmjereni prema studentima, prateći promjene u okruženju, implementirajući ih u obrazovni proces i gradeći dodatne oblike obrazovanja. Razvili smo platformu #EducationmeetsBussiness kojom svim studentima nudimo mogućnost rada na konkretnim projektima uspješnih kompanija te kontinuiranu praksu, čime stječu nove prilike za učenje uz rad i brzo zapošljavanje nakon studija. Stvorili smo novo okruženje u kojem su svi dionici zadovoljni, a ono što kao ustanova nudimo najbolji su poziv budućim studentima da nam se pridruže i uživaju u obrazovanju", istaknuo je dekan Veleučilišta VERN'. Na listi među najbolje rangiranim državama na ljestvici konkurentnosti nalazi se Danska, gdje je student Tomislav Horvat s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu potražio dodatno usavršavanje u razvijenijem obrazovnom sustavu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na odlazak na studij u inozemstvo potaknula ga je želja za osobnim i profesionalnom napretkom pa je odlučio istražiti kako sustav funkcionira vani u suvremenoj okolini, kako bi to jednog dana možda mogao primijeniti u Hrvatskoj. Prepoznao je da je glavna komponenta akademskog obrazovanja, što se tehničkih znanosti tiče, uspješna interakcija na relaciji fakultet – industrija i mogućnost učenja i rada na konkretnim problemima, a toga, ističe Horvat, u Hrvatskoj nedostaje.

"Izuzev nekolicine 'outliera', kod nas razvijene industrije nema. Ono što privlači talente u države zapadne i sjeverne Europe je mogućnost učenja i rada s najsuvremenijom tehnologijom na novim izazovima te suradnja s industrijskim gigantima u svijetu tehnoloških inovacija. Naravno, privlači ih i novac jer ako niste plaćeni za ono što volite raditi, radit ćete ono što ne volite ili potražiti sreću drugdje. Smatram da se Hrvatska ne treba truditi zadržati talente u Hrvatskoj jer, zašto ne pružiti ljudima priliku da usvajanju znanja i vještine na institutima vani, a kojima će Hrvatska teško moći konkurirati još dugo?" pita se Horvat i dodaje da trebamo pomoći ljudima da se vrate i investiraju svoj kapital, znanja i vještina u Hrvatskoj te pomognu napretku.

"Mislim da dio odgovora leži u realokaciji kapitala u nekolicinu 'outliera' u hrvatskoj industriji koji rade na inovacijama i okrenuti su budućnosti, umjesto spašavanja poduzeća koje odavno izumiru. Podržavanje lansiranja i testiranja novih ideja te znatno veća financijska potpora u poduzetničkim pothvatima također su potencijalna rješenja", smatra mladi student.