Rijetke dionice na Zagrebačkoj burzi petak su zaključile rastom cijene. Posvemašnje ‘crvenilo’ rezultiralo je dnevnim padom burzina dioničkog indeksa Crobexa za 2,4 posto, čime se njegova vrijednost vratila tri godine unazad, na razinu iz travnja 2009. Slučajno se poklopilo da se u petak oglasila i rejting agencija Moody’s s pogoršanjem izgleda za hrvatski rejting, no poniranje Crobexa jedva da se povezuje s tim. Burzovni akteri u najvećoj ga mjeri pripisuju jednostavno korelaciji sa svijetom. Svi europski dionički indeksi, ali i američki, azijski, u petak su pali.

“Bilo bi čudnije da u danu kad je, primjerice, njemački DAX potonuo čak 3,4 posto Crobex nije pao”, kaže jedan burzovni veteran. Čak i uz manje sumornu situaciju na domaćem tržištu, na kojemu na strani potražnje jako dominiraju mirovinski fondovi, plus nešto aktivnih ‘slobodnih strijelaca’ i povremenih akcija kompanija s kupnjama za trezor, ističe naš sugovornik. Investicijski fondovi, naime, i dalje su izloženi odljevu ulagača, a i samo anticipiranje nestabilne pasive tjera ih na prodaje. Svojevrsno restrukturiranje i filtriranje portfelja nameće im se, uz to, i slijedom približavanja ulaska Hrvatske u EU s kojim stiže strana konkurencija. Kad je posrijedi globalni tržišni sentiment, prošli su tjedan loše vijesti u Europi stigle s podacima o nezaposlenosti u EU, kao i o industrijskoj proizvodnji. Ni američki podaci o broju novozaposlenih i stopi nezaposlenosti nisu bili ohrabrujući, napominje jedan fond menadžer, s tim da tamošnji pokazatelji za proizvodnju nisu bili loši. Lošijim pak od očekivanja pokazao se i kineski PMI, indeks menadžera nabave, a isto vrijedi i za brazilski kvartalni BDP. Uza sve to, europskim burzama prošli tjedan nije donio smanjenje briga vezanih uz Grčku, kao ni uz Španjolsku i posrtaj tamošnje 4. banke po veličini, Bankie. U krizi eurozone sve više ‘bodu oči’ njemački pokazatelji poput najniže stope nezaposlenosti unatrag 20-ak godina ili suficita platne bilance, kao i zaduživanje njemačke države uz negativne prinose. Za mnoge su to samo činjenice koje potenciraju pitanja poput euroobveznica, ali nakon potresa u nekim bankama ranjivijih članica eurozone i pitanje garantiranja za depozite banaka iz cijele te zone. Tržišta u svakom slučaju pritišću čelnike eurozone da se fokusiraju na iznalaženje rješenja za neodrživu situaciju. S tim u vezi, nervoza na burzama svakako odražava i neizvjesnosti u vezi s nekim skorim događajima. Analitičari tako nestrpljivo čekaju sjednicu Europske centralne banke u srijedu, koji će signalizirati stav čelništva ECB-a glede referentne kamatne stope. Dan poslije, u četvrtak, Španjolska će testirati tržište prodajom obveznica, a za dva tjedna važnu će poruku (i) za burze odaslati i Grci na biralištima.

Domaći burzovni igrači, pak, također anticipiraju nekoliko zanimljivih ‘događaja’ koji su moguće i proteklih dana donekle poticali dodatnu nervozu. U idućih tjedan dana trebala bi uslijediti plaćanja polugodišnjih kupona po dužničkim papirima dviju kompanija iz građevinskog sektora. Ove srijede na naplatu stižu polugodišnje kamate Ingri koja je sredinom svibnja izvijestila investitore o blokadi računa i traženju rješenja za deblokadu. U međuvremenu su se iz te kompanije pohvalili jednim novim ugovorom, ali ne i deblokadom. Servisiranje kamata po 900 milijuna kuna vrijednim obveznicama već početkom idućeg tjedna čeka i Nexe Ivana Ergovića, čija smjena s funkcije predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca zacijelo izaziva malo nelagode kod fondova najizloženijih njegovoj tvrtki. “Sve to nisu vijesti zbog kojih bi fondovi hrlili u (ras)prodaje, ali nisu poticajne ni za kupovanje, kaže dobro upućeni promatrač tržišta.

Uostalom, za pad Crobexa (i) u petak najviše je zaslužna dionica HT-a, koja se smatra i ‘glavnom vezom’ naše burze sa svijetom, a stranci očito nisu na strani potražnje. Ponder HT-a u Crobexu je 15-ak posto (toliko ima još samo Adris), a u petak je posrnula 4 posto i tako produbila minus od početka godine na više od 21 posto. Drugim riječima, u padu indeksa u petak doprinos HT-a bio je oko 0,6 posto. Iako će burzovni igrači reći da danas, kao i 2007. ili 2009. ima skupih i jeftinih dionica, većina ih zbog tržišnih perspektiva priželjkuje da Vlada napokon odradi neku dobru privatizacijsku priču.