“Svijet je ovih dana u slobodnom padu, ali mi s ovih prostora znamo kako se nositi s izazovima. Prebrodili smo i gore stvari, razvijajući otpornost o kojoj bismo mogli predavati na najprestižnijim poslovnim školama svijeta”, istaknula je Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Marsh Hrvatska, na ovogodišnjem Adria Risk Forumu održanom danas u Zagrebu, naglasivši važnost proaktivnog pristupa upravljanju rizicima u sve složenijem globalnom okruženju. Dodala je i da je uslijed trgovinskih ratova i gospodarskih previranja, ohrabrujuće da Europa zapravo ovisi o samoj sebi.

DOK-ING-ova inovacija

DOK-ING-ovo premijerno predstavljeno besposadno vozilo Komodo izazvalo velik interes sudionika ASDA-e

Leon Žulj, ravnatelj Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu pri Ministarstvu financija, osvrnuo se na gospodarska kretanja u Hrvatskoj. „Unatoč izazovima poput inflacije i nedostatka radne snage, Hrvatska je postavila dobre makroekonomske temelje. Očekujemo stabilan rast BDP-a od 3,2% u 2025. godini“, kazao je Žulj. Dodao je kako je ključno pravovremeno prepoznavanje rizika i prilagodba ekonomskih politika.

Na forumu su predstavljeni ključni nalazi Global Risk Reporta 2025, koji identificira najveće rizike s kojima se svijet suočava. Među njima su geopolitički sukobi, ekstremni vremenski uvjeti i dezinformacije. „Ove godine bilježimo dramatičan porast percepcije geopolitičkih prijetnji.

Oružani sukobi među državama sada su najveći globalni rizik, dok klimatski ekstremi i dalje prijete dugoročnoj stabilnosti“, istaknula je Lorraine Stack, voditeljica za upravljanje rizikom Marsh McLennana. Istaknula je da Hrvatska ima drugačiju percepciju rizika od globalnih pa je na prvom mjestu nedostatak radne snage. Slijede ekstremni vremenski događaji (poplave, toplinski valovi itd.), inflacija, gospodarski pad (recesija, stagnacija itd.) te puknuće financijskog balona (krah vrijednosti imovine).

O ulozi lidera u uvjetima obilježenim nestabilnošću raspravljali su Stjepan Roglić, član Nadzornog odbora Orbico Grupe, Buga Nanković, financijska direktorica Bina Istre, Mislav Vučić, izvršni direktor Jadran Galenskog laboratorija te Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere.

Fokus je bio na izazovima koje donosi globalno promjenjivo okruženje, uključujući geopolitičke sukobe, ekonomske turbulencije i klimatske promjene. Panelisti su analizirali kako lideri mogu upravljati rizicima, poticati inovacije i prilagoditi poslovne strategije kako bi osigurali rast i otpornost.

Vučić je istaknuo kako globalni poremećaji zahtijevaju strateško planiranje koje uključuje lokalne i međunarodne partnere te da je za JGL puno važnija kontinuirana dostupnost proizvoda od kratkoročnih financijskih ušteda.

„Bez obzira na to kako se Trump jutros ustao, Hrvatska ima prednosti kao destinacija dostupna automobilom, što nas čini otpornijima na globalne poremećaje“, kazala je Budin Arhanić dodajući da radna snaga ostaje jedan od najvećih izazova za turistički sektor, ali da sustavna ulaganja počinju davati rezultate.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Roglić je istaknuo kako dugoročno, ova geopoltička situacija može izazvati značajne poremećaje u opskrbnim lancima, no da je kvalitetna komunikacija s dobavljačima i kupcima ključna za očuvanje stabilnosti poslovanja. “Unatoč izazovima poput inflacije, uspješno provodimo velike investicije koje će dugoročno unaprijediti prometnu povezanost Hrvatske. Inflacija nas motivira da unaprijed osiguramo ključne materijale poput čelika kako bismo smanjili rizike“, rekla je Nanković.

Vimal Patel, direktor i voditelj prodaje za offshore konstrukcije u Marsh Specialty Energy & Power, naglasio je ključnu ulogu osiguranja u energetskoj tranziciji, energetskoj sigurnosti i održivosti. Istaknuo je da osiguranje igra presudnu ulogu u ublažavanju rizika, poticanju inovacija, osiguravanju energetske sigurnosti te jačanju otpornosti. Kroz financiranje projekata OIE, upravljanje krizama i dugoročno planiranje, osiguranje omogućuje stabilnost i održivost energetskog sektora.

Na panelu Energetska igra prijestolja razgovaralo se o ključnim temama vezanim uz trenutne izazove i prilike u energetskom sektoru, s naglaskom na geopolitičke promjene, zelenu tranziciju, razvoj elektroenergetske infrastrukture, te volatilnost tržišta energenata. Panelisti su razgovarali o potencijalu nuklearne energije kao stabilnog izvora energije, ali i o rizicima vezanim uz obnovljive izvore zbog njihove intermitentnosti.

„Energetski sektor obilježavaju ključni rizici: neizvjesnost i nepredvidljivost“, izjavila je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore. Istaknula je pritom najveće izazove: neizvjesnost oko cijene priključka na elektroenergetsku mrežu, sporost administrativnih procedura te zastarjelu elektroenergetsku infrastrukturu.

„Bez adekvatno razvijene mreže ni obnovljivi izvori ni digitalizacija ne mogu postići svoje ciljeve“, istaknuo je Petar Bobek, član uprave Končar Grupe, dodajući kako Končar aktivno sudjeluje u razvoju transformatora i baterijskih sustava kako bi podržao energetsku tranziciju. O volatilnosti cijena nafte i plina te o strategijama hedginga koje Petrol koristi za upravljanje rizicima govorio je Drago Kavšek, član uprave za financije Petrol Slovenija. Također je istaknuo važnost razvoja baterijskih sustava za balansiranje proizvodnje i potrošnje energije.

Također, na forumu su Ivana Kappenmann, partnerica i financijska direktorica u Vega IT (Srbija), Bruna Kostelac Košir, direktorica sektora za ljudske resurse u Bosqar Investu, Vera Čubranić Bocak, direktorica ljudskih resursa u Croatia osiguranju, Sandra Vučurović, viša potpredsjednica u MarshMcLennanu i direktorica Marsh Srbija te Arsen Šolić, voditelj programa eLeadership MBA na Sveučilištu Algebra na trećem panelu raspravljali o gorućoj temi nedostatka radnika te ljudskih potencijala.

Glavna tema panela bila je upravljanje ljudskim resursima u eri digitalne transformacije, generacijskih promjena i umjetne inteligencije. Naglašena je ključna uloga edukacije, fleksibilnosti i prilagodbe kako bi se zadovoljile potrebe različitih generacija na radnom mjestu, posebno Generacije Z. Zaključeno je kako je u današnjem poslovnom okruženju, strategija upravljanja ljudskim potencijalima podjednako važna kao i financijska strategija tvrtke.