Premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić kao cilj za ovu godinu definitivno su potvrdili svođenje deficita opće države na tri posto. S obzirom na procjene o lanjskoj razini manjka, to znači smanjenje za oko četiri milijarde kuna.

Kako u Vladi proračun temelje na pretpostakama realnog  rasta BDP-a od 2- 2,1 posto, odnosno nominalnog rasta od oko 3,2 posto, to će dio fiskalne konsolidacije 'odraditi' već utjecaj rasta BDP-a na prihode proračuna. Naglašavajući fokus na rashodnu stranu, ministar Marić, pak, na konferenciji "Proračun zaokreta" najavio je da je cilj da ovogodišnji proračun, odnosno tekući rashodi ostanu na razini lanjskih. Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke ciljani deficit za ovu godinu smatra ostvarivim. "Moglo je i ambicioznije", kaže, ali istodobno upozorava kako za ostvarenje tog cilja postoje i značajni rizici.

U prvom redu to se, kaže, odnosi na rizik povećanja plaća u javnom sektoru slijedom sporazuma sa sindikatima vezanim uz povećanje osnovice i rast BDP-a. Samo to potencijalno teži gotovo dvije milijarde kuna, a nije posve izvjesna ni sudbina dodataka na staž, božićnica i regresa. Utoliko će upravo o pregovorima sa sindikatima s jedne strane, te sposobnosti povlačenja europskog novca i investicija s druge, ponajviše ovisiti ostvarenje ciljane fisklane prilagodbe. Dio publike je, vjerojatno ne računajući na veličinu izazova sindikalnih pregovora, očekivao više od zadržavanja iste razine proračunske potrošnje.

Oni se vode grubim računicama prema kojima bi već slijedom gospodarskog rasta proračunski prihodi trebali porasti oko tri milijarde kuna ili milijardu manje od iznosa fiskalne prilagodbe. Marić, međutim, podsjeća da istodobno u proračunu imamo i stavke na koje se ne može utjecati a koje ove godine stvaraju pritisak na rast rashoda za 2,5-3 milijarde kuna. Uz stotine milijuna kuna povećan trošak kamata, stotine milijuna veću obvezu kontribucije u proračun EU tu je i povećanje izdataka za mirovine (indeksacija), a istodobno će neke prihodovne stavke, poput poreza na dobit, biti tanje…

Drugim riječima, i zamrzavanje tekućih rashoda zahtijeva istodobno rezanja i uštede. A one će se ponajprije tražiti na stavkama kod kojih će to imati najmanje multiplikativne efekte ili se u većoj mjeri mogu osloniti na sredstva iz fondova EU. U Vladi su, kaže, svjesni nužnosti strukturnih promjena, kao i većih stopa rasta. Jer, nominalni rast BDP-a (3,2%) i ove će godine biti znatno manji od (prosječne) kamate na dug (4,3%). To znači da za stabilizaciju duga, što je ovogodišnji cilj treba više od nultog deficita. Trebaju nam godine primarnog suficita. Zadržavanje razine duga ove će godine stoga ovisiti o toem hoće li Vlada uspjeti u planu da aktiviranjem državne imovine dođe do pola milijarde eura.