Sve do prošle godine domaća proizvodnja mesnih prerađevina, kao proizvoda veće dodane vrijednosti, bilježila je pozitivan vanjskotrgovinski rezultat, no lani je po prvi put uvoz premašio izvoz, a takav se negativan trend nastavlja i u ovoj godini. Posljedica je to, kako se čulo na konferenciji o mesnoj industriji koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora, povećane potrošnje mesa u Hrvatskoj, koja je lani dosegnula 87 kilograma po stanovniku, a po čemu je Hrvatska među najvećim konzumentima u EU (na šestom mjestu). U strukturi potrošnje, prema iznesenim statističkim podacima, prevladava svinjetina, no i tu su vidljive promjene, pa se smanjuje potrošnja crvenog mesa, a raste udio peradi.

Od ulaska Hrvatske u EU 2013. generalno je samodostatnost u proizvodnji mesa značajno opala. Prema podacima koje je, dajući presjek stanja u ovoj proizvodnji, iznio potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, smanjena je sa 72 na 63 posto. Pritom je najveći pad bio u segmentu goveđeg mesa, koja je s 90 pala na razinu od 58 posto, dok je u svinjskom mesu samodostatnost pala sa 67 na 50 posto, a u peradarskom s 81 na 73 posto. Značajno se smanjio i broj stoke, posebice rasplodnih grla, za 58 odnosno 48 posto, a jedino se u peradarskoj proizvodnji bilježi rast, za oko 18 posto.

Mjere za inovacije

Ova je proizvodnja izložena sve učestalijim problemima zbog epidemija bolesti, rasta regulative i troškova za smanjenje emisija stakleničkih plinova i standarda dobrobiti životinja, kao i velikim kampanjama i sve jačoj konkurenciji alternativnih izvora proteina, no, proizvođači ukazuju da je proizvodnja i potrošnja lani i dalje rasla. Nastavak tog trenda, pak, proizvođači u ovoj niši očekuju i u narednom razdoblju, i u dijelu proizvodnje i potrošnje, a izazov je, dakle, sve veći uvoz.

Adut hrvatske mesne industrije, po Kovačeviću, ponajviše je inovativnost u reformulacijama receptura mesnih prerađevina sa smanjenim udjelom soli, masnoća, aditiva i alergena. Njezini brendovi dobro kotiraju i u na tržištima EU, od Austrije do Njemačke i Italije.

“Ključno je u sljedećem razdoblju povećavati proizvodnju kako bismo smanjili uvoznu ovisnost, koja značajno generira i rast cijena u maloprodaji, te domaćom proizvodnjom pokriti rastuću potrošnju mesa i mesnih proizvoda”, istaknuo je Kovačević. Tome u prilog iznio je i podatke kako su u proteklih pet godina maloprodajne i uvozne cijene mesa rasle za 42 posto, a proizvođačke cijene u mesnoj industriji tek 20 posto, dok su u EU u prosjeku bile više za 35 posto.

Donekle su krizne mjere Vlade povećale ekonomičnost proizvodnje, a za daljnje investicije koje su po ocjenama predstavnika proizvodnje na konferenciji nužne, ovog ljeta Vlada je osigurala 740 milijuna eura za razvojne programe do 2027. U budućim mjerama i programima, kako je rekao Kovačević, sektor očekuje više novca za investicije, što iz domaćih sredstava, što iz fondova EU kako bi se “povećala produktivnost, kapaciteti i konkurentnost domaće mesne industrije i domaću potrošnju pokrivalo prije svega iz domaće proizvodnje”.

Udružite snage

Za daljnji iskorak državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek preporučio je da se ide k udruživanju poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke i sektorske organizacije, kako bi jačali svoje tržišne pozicije.

“Kroz zajednički nastup, promociju i informativne aktivnosti stvara se konkurentnije uvjete na domaće i međunarodno tržište”, kazao je Tušek, istaknuvši mesnu industriju kako jednu od najžilavijih u prehrambenom sektoru.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’