Hrvatsko gospodarstvo u inozemstvo je u deset mjeseci ove godine plasiralo proizvoda i roba u vrijednosti od 19,8 milijardi eura, pokazuju preliminarni podaci DZS-a o robnoj razmjeni, dok je uvezeno 34,7 milijardi. Usporedi li se s istim lanjskim rezultatima, vrijednost uvoza nominalno je rasla za 50,4%, brže od izvoza, čija je stopa rasta 33,4%.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja ocjenjuje da je na dinamiku uvoza roba utjecaj imao rast cijena energenata, sirovina i hrane, što je za rezultat imalo i snažan rast robnog deficita, koji se gotovo udvostručio ove godine i dosegnuo dosad rekordne brojke, gotovo 15 milijardi eura.

“Rast robnog deficita negativno će utjecati na ravnotežu tekućeg računa platne bilance na kojemu će se ove godine najizglednije ostvariti deficit, kao što će i doprinos neto izvoza u BDP-u biti negativan”, procjenjuje glavni ekonomist HGK.

Jedini pad brodograđevni
Rast izvoza, nakon uklanjanja utjecaja promjena cijena, prema procjeni HGK, realno je iznosio 17,7%. Detaljnije podatke za prvih deset mjeseci DZS će objaviti za mjesec dana, no iz obrađenih za prvih devet mjeseci vidljivo je da na godišnjoj razini jedino brodograđevna djelatnost bilježi pad izvoza, od 6%, te da dvije industrijske proizvodnje, motornih vozila i prikolica i farmaceutska, imaju minimalan rast izvoza.

U odnosu na lani, motornih vozila izvezeno je u vrijednosti 470 milijuna eura ili 0,9% više, dok su farmaceuti plasirali na strana tržišta 794 milijuna eura roba, tek 3% više nego godinu ranije.

Izuzme li se energetski sektor čija vrijednost izvoza očekivano i dalje najsnažnije raste, od proizvođača u prerađivačkoj industriji natprosječan rast izvoza bilježe drvoprerađivači, koji su u devet mjeseci izvezli 921 milijun eura (porast od 38%), te proizvodnja metala s izvozom od 815 milijuna eura (porast od 40%). I hrvatska poljoprivreda izvezla je 1,03 milijarde eura ili 40% više na godišnjoj razini.

Gleda li se po zemljama, Italija je uvjerljivo naš najveći vanjskotrgovinski partner – iz te je zemlje uvezeno u devet mjeseci roba vrijednih čak 4,06 milijardi eura (+63%), a iz Hrvatske je plasirano 2,20 milijardi eura (+29%).

Njemačka i Slovenija drže drugo i treće mjesto na obje liste, i glavnih uvoznih i izvoznih hrvatskih tržišta, no već nekoliko mjeseci Mađarska im se približila na listi top-izvoznih tržišta. Ponajviše zahvaljujući LNG-u koji stiže preko krčkog terminala, te Ininoj sirovoj nafte koja ide na daljnju obradu u Molovu rafineriju u Mađarskoj, izvoz je u devet mjeseci prešao 1,9 milijardi eura, a s obzirom da se u nastavku godine zbog potpune obustave rada riječke rafinerije sva sirovina iz Ininih naftnih polja usmjerava u Mađarsku, njezina pozicija mogla bi dodatno osnažiti i možda promijeniti redoslijed na listi kupaca roba iz Hrvatske. No, na žalost, to nisu proizvodi dodane vrijednosti iz hrvatskih pogona, pa ta napeta utakmica gubi atraktivnost koju bi inače mogla imati.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Snažan rast izvoza primjetan je i na ostalim glavnim tradicionalnim tržištima, poput BiH, Austrije, Srbije, a u top 10 izvoznih tržišta još su Francuska, SAD i Poljska. U SAD je u 2022. nešto slabiji plasman roba nego lani, no uvoz iz SAD-a, zahvaljujući LNG-u, i dalje buja.

U devet mjeseci uvezeno je iz SAD-a 2,34 milijarde eura roba, 661% više nego lani, te je SAD sada četvrto uvozno tržište, tik ispred Mađarske. Snažan rast i uspon na listi uvoznih tržišta ima i Azerbajdžan, iz kojeg se nabavlja plin i nafta, a u devet mjeseci uvezeno je 1,11 milijardi eura. Snažan rast i neznatno manji rezultat od Azerbajdžana ostvarila je Kina, koja u Hrvatsku plasirala 1,03 milijarde eura roba.

Usporedbe radi, iz Hrvatske je izvezeno u Kinu 68 milijuna eura vrijednih proizvoda. Uvoz iz Srbije u devet mjeseci prešao je milijardu eura, kao i iz BiH, no vidljiv skok ostvaruje uvoz roba iz Poljske. U devet lanjskih mjeseci uvoz iz te zemlje iznosio je 856 milijuna eura, a ove godine 1,06 milijardi.

Rastu i ‘ruske’ brojke
Još su u porastu i brojke u trgovini s Rusijom, prvenstveno one uvozne, pa je i u uvjetima zaoštravanja i sankcioniranja iz Rusije nabavljeno 425 milijuna eura roba, oko 24% više nego lani, a izvezeno 128 milijuna, oko 3% više. Među zanimljivim promjenama upada u oko skok izvoza u Izrael, u kojemu je u prva tri kvartala izvezeno 100 milijuna eura vrijednih roba, što je porast od 281%.

U Izrael je dosad najvažniji izvoznik iz Hrvatske bila farmaceutska proizvodnja, što ne čudi ako se zna da je Pliva u vlasništvu izraelske Teve, no s obzirom na ukupan plasman te proizvodnje, nije isključeno da se na to tržište snažno probija i netko drugi iz Hrvatske.