Vlada planira uvesti korisničku službu za građane i tvrtke, ojačati servis e-Građani i naglasak staviti i na servis e-Poslovanje, omogućiti plaćanje administrativnih usluga karticom, SMS-om i PayPalom, a otvorena je i za opciju da u e-osobne iskaznice ugradi NFC čip kako bi im dala pravu korist.

Međutim, kad dođe do reforme javne uprave i planova Vlade, ministrica Uprave Dubravka Jurlina Alibegović, dosadašnja ravnateljica Ekonomskog instituta koja je tu problematiku i sama istraživala, mnogo je suzdržanija. Transformacija javne uprave jedna je od tri ključne reforme i ujedno jedna od prve tri na kojima je počela raditi nova Vlada. No, koalicijski partneri HDZ-MOST tu imaju oprečne stavove. Poslovni dnevnik razgovarao je s ministricom Jurlinom Alibegović o tome imali li plan B i kako planira provesti tu reformu. 

Želite reformu javne uprave, ali vaši kolaicijski pratneri, pa čak i vodeća oporbena stranka, nisu za smanjenje broja gradova i županija. Imate li plan B? 
Bez reforme trošak državnog aparata ostat će preskup. Budimo realni, gotovo sve europske zemlje napravile su ovakvu reformu u posljednjih 5-6 godina. Jedan dio zemalja napravio je reforme u vrijeme recesije, pada gospodarske aktivnosti i financijske krize. Građani i tvrtke zaslužuju kvalitetnije usluge države za ono što plaćaju. Ne treba očekivati da će se javni rashodi značajno smanjivati, već treba postići bolje rezultate trošenja javnog novca i očekivati bolje usluge.

A što ako ipak broj općina i županija ostane isti?
Možemo biti skeptični, ali reforma se nameće sama po sebi. Pustimo broj općina i županija po strani, jer to je posljedica. Uzrok problema je što, npr., imate općinu od 239 stanovnika koja po zakonu mora isporučiti istu količinu i razinu usluga građanima i tvrtkama kao i općina od 14 tisuća stanovnika ili neki grad. To znači da ta mala općina mora napraviti recimo prostorni plan. To je skupo, a i za to vam trebaju ljudi koji to mogu obaviti. Jedinstveni upravni odjel s tri do pet zaposlenih je za tako malenu općinu prevelik "pogon". Mislim da smo svi svjesni da je to rasipanje resursa. Čak i da uspiju, teško je očekivati da će to obaviti jednako kvalitetno kao i veće općine. K tome, tako male općine nemaju kadrovskih kapaciteta da bi ponudile svojim građanima sve usluge koje im trebaju, a i zakoni im propisuju u nadležnost. U Hrvatskoj prosječno lokalna samouprava ima oko 7000 stanovnika. To je u startu nevjerojatno malo. U praksi je situacija još gora, jer to znači da većina općina ima dvije do tri tisuće stanovnika. U Hrvatskoj je 276 općina koje imaju manje od 3000 stanovnika prema popisu iz 2011. Ako već imamo toliko općina, postavlja se pitanje trebaju li sve pružati sve usluge.

Trebaju li?
Naravno da ne. Ne mora svako naselje biti općina. Općine se mogu povezati. Mogu zajednički pružati neke usluge, a ako na nekom otoku ili planinskom području, gdje nema vrtića, tu funkciju lokalne zajednice može obavljati netko drugi pod istim uvjetima, zašto to ne omogućiti. Iako postojeći propisi omogućuju dobrovoljno spajanje općina, to se u praksi još nije desilo. No, naravno, reforme se ne mogu provesti bez političke volje.

Kako ćete mjeriti kvalitetu usluga?
Neki gradovi već ispituju zadovoljstvo građana pruženim uslugama. Ministarstvo planira raditi isto.

Želite i manje županija, odnosno regija. No, ide li s time i decentralizacija i više sredstava za općine i regije?
Kao istraživač imam svoj stav, ali kao ministrica uprave želim da se za osmišljavanje reformi konzultiraju svi relevantni akteri. Zato o točnim brojevima zasad nema smisla govoriti. No, uz jasno određivanje poslova koje će biti odgovornost pojedine razine vlasti, slijedi i blagodat veće financijske moći, ali i nužnost optimizacije sustava. Sve bi to trebalo rezultirati povećanjem kvalitete usluga koje javna uprava pruža građanima i gospodarstvu. Zato se provodi reforma. U usporedbi s drugima, Hrvatska je iznimno centralizirana. Država raspolaže s oko 90% svih konsolidiranih javnih prihoda. To treba mijenjati.

To znači da bi državni uredi po županijama došli pod upravu budućih regija?
Cilj reforme je, među ostalim, da ovlasti za javne poslove podijelimo između središnje države, regionalne i lokalne vlasti, a paralelno na njih prenesemo i odgovarajuća sredstva. Neće sve funkcije središnje države doći na niže razine, ali dio bi svakako trebao.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Koja će biti uloga četiri urbane aglomeracije Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka u toj reformi?
Zadovoljna sam što je u Zakonu o regionalnom razvoju dobro prepoznat njihov značaj. Kroz svoje strategije urbanog razvoja mogu do fondova EU i drugih izvora financiranja. K tome, urbane aglomeracije privlače stanovništvo. Zagreb danas nije samo grad Zagreb, jer u njega u školu, fakultet i na posao ljudi dolaze i dnevno i tjedno iz okolnih županija, gradova i općina.

Što će biti sa zaposlenima u javnoj upravi?
Dio reforme je reforma ljudskih potencijala. To uključuje analizu složenosti poslova radnih mjesta na svim razinama uprave. No, već je jasno da će na nekim mjestima biti viška, a na nekima ima manjka. Novog zapošljavanja nema, ali ćemo poticati kontinuirano obrazovanje, prelazak iz službe u službu, razradu sustava objektivnog i nepristranog ocjenjivanja i nagrađivanja te sankcioniranja itd. Otvorili smo razgovor sa sindikatima. Vidimo ih kao partnera.

Hoće li broj 0800 0304 prerasti u Korisničku službu države?
Želimo na razini Vlade uvesti korisničku službu, gdje bi građani mogli saznati tko je nadležan za što, tko im može riješiti problem, u kojem roku i kako. No, kontakti će možda biti drukčiji Želimo takvu organizaciju u javnoj upravi da prestane šetanje građana od šaltera do šaltera. Dio tog problema neće riješiti samo korisnička služba već i servisi e-Građani i e-Poslovanje te racionalizacija usluga države gdje građani, posebno u manjim sredinama, ne bi trebali hodati na tri instance da riješe jednu stvar.

Kako?
Potpisali smo ugovor s MUP-om, gdje izravno pristupaju domovnicama, rodnim listovima itd. No, još ćemo ojačati servis e-Građani. Ne znam koliko su građani svjesni da više ne trebaju ići po rodni list, domovnicu, vjenčani list i slične dokumente u općine. Dovoljno je da ih skinu i isprintaju sa sustava e-Građani. Automatski vrijede kao službeni dokumenti. Već je isprintano više od 100 tisuća tih dokumenata. Uzmemo li da su građani po svakome uštedjeli na pristojbe 25 kuna, to je više od 2,5 milijuna kuna ušteda, a i građanima je jednostavnije.

Hoćete li sve agencije i državna tijela morati koristiti e-Savjetovanja?
Apsolutno. Nema razloga da agencije to rade same za sebe kad imamo središnji servis. Ne treba rasipati resurse.

Kakva će vam biti daljnja politika po pitanju otvorenih podataka?
Nastojat ćemo sve baze podataka na našim računalima staviti na našu internetsku stranicu. Već je mnogo toga online, ali građani to ne znaju u dovoljnoj mjeri. Zato Ministarstvo ide u predstavljanje Statističkog prikaza i popularizaciju otvorenih podataka. To je i dio strategije e-Hrvatska 2020.

Sada kad postoji e-Građani i kad se neke usluge za tvrtke mogu koristiti preko toga, hoćete li snažnije pogurati priču o e-Poslovanju?
To je plan. e-Građani se dobro razvijaju i sad je cilj naglasak staviti na e-Poslovanje. Upravo se završava Akcijski plan za provedbu Strategije e-Hrvatska 2020, koji smo već usuglasili s EK, i očekujem da će kraja mjesec biti objavljen.

Stječe se dojam da nova Vlada samo najavljuje, koliko je toga dosad  napravljeno u vašem resoru?
Pripremili smo izmjenu i dopunu Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave. Ona će omogućiti daljnju racionalizaciju unutarnjeg ustrojstva tijela državne uprave, bolju organizaciju u državnoj upravi te smanjivanje broja rukovodećeg kadra u ministarstvima. Smanjit će se broj sistematiziranih radnih mjesta na maksimalno 15 posto. Analizom unutarnjeg ustrojstva tijela državne uprave utvrđeno je znatno odstupanje između okvirnog broja državnih službenika i namještenika utvrđenog uredbom o unutarnjem ustrojstvu pojedinog tijela i broja stvarno zaposlenih državnih službenika i namještenika. Odstupanje između predviđenog okvirnog broja i stvarnog broja zaposlenih u ministarstvima iznosi oko 22%, a pojedinačno se kreće u rasponu od 17,4 do 50,9 posto. Potpisali smo spomenuti ugovor s MUP-om, pripremili prijedloge projekata iz područja informatizacije i digitalizacije… Najkasnije idući tjedan na sjednici Vlade će bit će i odluka o provedbi reformskih mjera za unapređenje sustava javne uprave kojom se trasira reforma i osnivaju tri povjerenstva.