Pravo vrijeme za razgovor o turizmu i poboljšanjima je uoči same sezone. Hrvatska udruga turizma stoga je odlučila predstaviti ekonomske učinke investicija u hotele i kampove te dati prijedlog mjera za njihovo poticanje. U svrhu toga HDC je napravio istraživanje na uzorku 20 investicija u hotele i kampove šest domaćih kompanija, ukupne vrijednosti 570 milijuna eura, realiziranih u razdoblju od 2016. do 2025. godine.

Ono što se iz analize može iščitati je da te investicije već za osam godina stvore novu dodanu vrijednost u visini same investicije, dok za 12 godina državi uplate kompletnu vrijednost investicije samo kroz fiskalna i parafiskalna davanja. Ulaganja u hotele i kampove više kategorizacije generiraju brojne ekonomske koristi, a ako ćemo govoriti o konkretnim brojkama, nakon investicije direktni i indirektni turistički prihodi povećali su se za 319,75 milijuna eura na godišnjoj razini, što je omogućilo zapošljavanje oko 1500 ljudi.

Studija zaključuje da se na svaki investirani milijun eura u smještajne kapacitete u hotelima i kampovima može očekivati godišnje povećanje prihoda od turizma od 560,6 tisuća eura. Važno je tu napomenuti da rastu i prihodi izvan samog objekta, odnosno od potrošnje na samoj destinaciji. Investicije stoga nisu nešto od čega se treba bježati, nego ih treba poticati.

Hrvatska kao turistička zemlja ima niz mjera kojima potiče turizam i ulaganja, no, je li to dovoljno. Hotelski smještaj u Hrvatskoj čini svega 9,5 posto u ukupnom smještajnim kapacitetima, što je višestruko manje nego kod mediteranske konkurencije. Kako bi se sustav poboljšao napravljena je i analiza konkurencije ostalih zemalja Mediterana. Analiza koju je radio Horwath HTL uključuje Austriju, Crnu Goru, Maltu, Italiju, Grčku, Srbiju, Albaniju, Mađarsku i Portugal.

Posebni razvojni program

“Austrija ima turističku banku koja daje povoljna kredite za razvoj hotelijerstva. Oni periodično mijenjaju uvjete i ciljaju kome će i pod kojim uvjetima krediti biti usmjereni. Jednostavno su shvatili da bez jedne takve institucije neće biti kvalitetnih pomaka. Mađarska čak ima posebni razvojni program za turizam, što im je glavni instrument razvoja turističke infrastrukture, osobito u sektoru smještaja”, kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Ono što se vidi iz rada drugih zemalja je trend postupnog jačanja strateške uloge države u oblikovanju turističkih ulaganja. U fokusu više nije samo financijska podrška, već upravljanje smjerom, strukturom i učincima investicija. Osim toga, većina zemalja koristi kombinaciju subvencioniranih kredita, bespovratnih sredstava i poreznih olakšica, s ciljem smanjenja investicijskog rizika i troška kapitala. Vidi se i zaokret prema tematski usmjerenim poticajima, osobito u području energetske učinkovitosti, digitalne tranzicije i društvene odgovornosti. Dodajmo i da gotovo sve analizirane zemlje turistički razvoj temelje na poticanju ulaganja u smještajne kapacitete više kategorije.

“Bez konkretnih aktivnosti i mjera željena promjena sadašnjih smještajnih kapaciteta neće se dogoditi, odnosno dogodit će se sporo. Mnogo se priča o cijenama, a istovremeno 15. kolovoza prošle godine hoteli s pet zvjezdica bili su gotovo popunjeni, kampovi 100 posto, a hoteli s četiri zvjezdice 93 posto. Možemo zaključiti da cijene nisu problem, a tržište ih prihvaća.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Objekti visoke kategorije popunjeni u špici sezone govore da je cijena prihvatljiva onima kojima se ta ponuda i obraća. Moramo investirati i ići u razvoj, ali tamo gdje postoji logika stvaranja veće dodatne vrijednosti”, kaže Ostojić koji je i predstavio konkretne instrumente kojima Hrvatska može potaknuti investicije u hotelski smještaj, ali i u transformaciju postojećeg privatnog smještaja u hotelski smještaj više dodane vrijednosti.

Bespovratna sredstva

Mjere obuhvaćaju bespovratna sredstva (grant) za gradnju i proširenje smještajnih kapaciteta u turistički nerazvijenim područjima s visokim intenzitetom potpore, a da su usmjerena na hotele i kampove s četiri i pet zvjezdica, zatim bespovratna sredstva za izgradnju i razvoj hotelskih kapaciteta u turistički razvijenim područjima uz niži intenzitet potpore; subvencionirane kamatne stope za izgradnju i razvoj hotelskih i tzv. mixed-use kapaciteta uz srednji i viši intenzitet potpore; bespovratna sredstva za podizanje kategorije hotela više; bespovratna sredstva za razvoj difuznih i integralnih hotela, namijenjena transformaciji postojećeg privatnog smještaja u hotelske kapacitete; bespovratna sredstva za ulaganja u održivost i ESG komponente u turizmu za ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore, digitalizaciju i društveno odgovorne modele; investicijski poticaji za razvoj hotelskih sadržaja te poticanje i precizno reguliranje, tzv. mixed-use projekata koji podrazumijevaju da se dio jedinica obnovi novcem privatnih investitora…

“Hrvatska bi usvajanjem takvih praksi, standardnih u zemljama koje nam konkuriraju, privukla značajne investicije u kvalitetan hotelski smještaj koji bi povećao turističku potrošnju, produljio sezonu te smanjio prekomjerni turizam u ljetnoj špici. Zemlje u regiji koriste niz instrumenata za poticanje investicija u hotelski smještaj kojih nemamo u Hrvatskoj. Moramo povećati broj kreveta u hotelima da zadržimo i povećamo konkurentnost u odnosu na druge zemlje”, zaključuje Ostojić.