Europska komisija započela je nove pregovore o zajedničkom sustavu zaštite inovacija, čije bi uvođenje trebalo razbiti brojne zapreke u sustavu patentiranja s kojima se Europska unija bori već dvadeset godina. Bruxelles je u utorak predstavio svoje viđenje rješenja problema zaštite intelektualnih prava u Europi naglasivši da je jedinstveni sustav zaštite inovacija najjeftiniji i najsigurniji odgovor na spomenuti izazov. Član Komisije za unutarnje tršište Charlie McCreevy pritom je istaknuo da EU jednostavno mora postići to da patenti postanu pogonska snaga za promociju inovativnosti, rasta i konkurentnosti. Kad je riječ o patentiranju inovacija, Europa zaostaje za Japanom i Sjedinjenim Državama zahvaljujući svom skupom i sporom sustavu. Sustav se, naime, svodi na hrpu nacionalnih patenata koji se moraju prevoditi na jezike drugih zemalja kako bi postali važeći. Primjerice, jedna kompanija koja želi zaštititi svoj izum u 13 od 27 zemalja Unije mora platiti jedanest puta više nego da patent zaštiti u Americi, odnosno čak trinaest puta više nego u Japanu. Različiti sustavi zaštite po pojedinim zemljama EU ne samo da uzrokuju velike troškove, već izazivaju i pravnu nesigurnost jer se patenti zaštićuju na nacionalnim sudovima. Zaštitu patenta manja i srednja poduzeća si ne mogu priuštiti budući da svaki korak na nacionalnom prvostupanjskom sudu stoji između 50 tisuća i 1,5 milijuna funti, ističe Thierry Stoll iz uprave za unutarnje tržište. Dodatni rizik je i činjenica da različiti nacionalni sudovi različito postupaju kad su patenti u pitanju i zapravo vrlo često donose sasvim suprotne zaključke. Bruxelles se već dvadeset godina zauzima za reformu rascjepkanog sustava, no članice se nikako ne mogu dogovoriti na koji način bi to trebalo provesti. Prije četiri godine glavni gradovi zemalja EU-a odbacili su plan koji je predviđao osnivanje jednog patenta koji bi jamčio zaštitu prava vlasništva zbog toga što se nisu bili u stanju složiti na kojem jeziku bi se patent bazirao. Najnoviji prijedlog koji je iznio član Komisije McCreevy na prvo mjesto stavlja bolji pravni okvir za zaštitu inovacija. Prema njemu, EU treba stvoriti jedinstveno tijelo za pravnu regulaciju patentiranja. Ono bi trebalo obuhvaćati određeni broj prvostupanjskih udruženja iz različitih zemalja EU te jedinstveni žalbeni sud, Europski sud pravde koji bi bio arbitar u svim sporovima. U Komisiji se nadaju da će ove ideje dobiti blagoslov na skupu ministara koji će se održati u lipnju, tako da se formalni prijedlog može očekivati u drugom dijelu godine kad predsjedanje Unijom preuzima Portugal.

U Europi malo istraživanja u poslovnom sektoru

Europska komisija predstavila je prijedlog za uspostavu Europskog istraživačkog prostora koji bi trebao omogućiti bolju iskorištenost znanstvenog potencijala u Europi. Komisija iznosi kako bi se efikasnije koristilo znanje, među njima veću mobilnosti znanstvenika, kako između institucija i znanstvenih područja, tako i između pojedinih zemalja. EU je postavila za cilj da za istraživanje i razvoj izdvaja 3 posto BDP-a, od čega bi dvije trećine dolazile iz privatnog, poduzetničkog sektora. No, još je daleko od cilja: prema posljednjim podacima izdvaja se 1,8 posto BDP-a. U EU oko 37 posto istraživača zaposleno je na sveučilištima, u SAD-u samo 15 posto, u Japanu 26 posto. U Japanu i SAD-u većina istraživača radi u poslovnom sektoru, 70-80 posto, a u Europi svega 50 posto.