Rovinjska hotelska tvrtka Maistra, koja posluje u sastavu Adris grupe, u devet mjeseci 2009. smanjila je dobit za oko sedam posto u odnosu na lani. Doduše, kada je u pitanju treće tromjesečje, dobit je porasla za 6,5 posto. Predsjednik Uprave Kristian Šustar navedene rezultate ocjenjuje uspješnima s obzirom na krizu. “U okolnostima u kojima je većina konkurencije doživjela pad ili fizičkih ili financijskih pokazatelja poslovanja, Maistra je zadržala stabilnost uz rast prosječne cijene u odnosu na 2008. Tržišni potres nije nas iznenadio i za njega smo se sustavno pripremili – poglavito u segmentu marketinških aktivnosti, širenjem kanala distribucije, otvaranjem novih tržišnih segmenata te “revenue managementom”. Tako smo uspjeli izbjeći poteze poput dampinga, koji u trenucima krize mogu uzrokovati strah, a s upitnim kratkoročnim efektima mogu imati ozbiljne dugoročne posljedice”, kaže Šustar.

Hoće li kriza poremetiti vaše dugoročne planove, pogotovo dinamiku vraćanja velikih investicija u ovoj godini?
Današnja turistička infrastruktura u Hrvatskoj je neodrživa, a temeljni preduvjet napretka su investicije. Naš turizam već dugo stagnira, a to nije uzrokovano recesijom, nego nedovoljno dinamičnim investicijama u turističke objekte i u dodatne sadržaje, kadrove i općenito infrastrukturu. Dok se mi krećemo usporeno, turizam u globalnim okvirima doživljava razvojnu eksploziju. Recesija je to samo dodatno potencirala. Kriza će prestati i već u 2011. se mogu očekivati znakovi oporavka. Turizam će opet stati na noge i dugoročno će i dalje nastaviti sa snažnim rastom. Taj rast možemo pratiti samo vlastitim ubrzanim razvojem i snažnijim ulaganjima i zbog toga mislimo da je ustrajanje na zacrtanim planovima jedini mogući put za repozicioniranje hrvatskog turizma i hvatanje koraka sa svjetskim trendovima.

Sektor upozorava da će u najvećim problemima biti tvrtke koje su najviše investirale. Da iza sebe nemate Adris, biste li se strpali u taj koš i bojite li se da bi Adris mogao promijeniti politiku s obzirom na okolnosti?
U Hrvatskoj je povrat investicija u turizmu nestimulativan i krajnje je vrijeme da se na svim razinama povuku potezi koji će okolnosti poslovanja učiniti povoljnijim za ostvarivanje profita jer je to jedini motiv za privlačenje nekih novih investicija i investitora. Turizam je druga strateška poslovna jedinica Adris grupe, koja je usmjerena k tome da destinaciju Rovinj-Vrsar učini jednom od najpoželjnijih mediteranskih destinacija.

Kako će se u idućem razdoblju odraziti dodatan pad poslovno-kongresnog segmenta (MICE) na poslovanje Maistrinih hotela?
Maistra zasad dijeli sudbinu hrvatskog turizma pa naša ostvarenja u MICE segmentu, iako u posljednje vrijeme bilježe određen rast, i dalje imaju male udjele u ukupnom poslovanju. Zbog toga će se posljedice globalnog pada ovog sektora kod nas samo marginalno odraziti na ukupni poslovni rezultat. Međutim, u Maistri smo vrlo ambiciozni i kongresni turizam promatramo kao veliku perspektivu i potencijalno jednu od ključnih poluga za uspješno cjelogodišnje poslovanje. Izradnjom hotela Lone 2011. stvorit ćemo kongresni centar koji će ujedno postati jedan od najboljih i najopremljenijih kongresnih centara u regiji.

Analitičari upozoravaju da je Hrvatska jeftina ‘cimerfraj’ destinacija. Koliko se onda isplati koncept luksuznog turizma koji Maistra kani razvijati?
Turizam u principu ni u jednoj destinaciji nije isključiv. Recimo, St. Tropez je svjetski poznata luksuzna turistička destinacija u kojoj više od 50 posto hotelskih kapaciteta čine hoteli sa dvije i tri zvjezdice. To nam govori da je pozicioniranje i imidž, odnosno brend, najvrednije bogatstvo destinacije, no to se bogatstvo ne stvara isključivanjem određenih tržišnih segmenata ni prekomjernom specijalizacijom na neke druge. Potrebno je osigurati maksimalan povrat investicija uz široki tržišni doseg ne ugrožavajući prirodne resurse. Uvjet za to su i investicije u segment luksuznog turizma u kojem je Hrvatska izrazito deficitarna iako bi ekskluzivnost trebala biti jedna od temeljnih vrijednosti koja bi se trebala vezati za nju. Te investicije ne uključuju samo hotele, već i sve ostalo što čini jednu destinaciju.

Je li projekt hotel Monte Mulini preambiciozna investicija? Kakvu popunjenost ste zabilježili u prvoj sezoni?
Hotel Monte Mulini predstavlja “benchmark”, odnosno primjer koji pokazuje put za repozicioniranje hrvatskog turizma. Monte Mulini je hrvatskom turizmu dao novu vrijednost, a još je od veće važnosti za turizam Istre i Rovinja gdje se nalazi. Njime je priča o Rovinju kao luksuznoj destinaciji dobila realno uporište. Taj se hotel može ocijeniti kao preambiciozna investicija jedino u slučaju da kažemo da je stvaranje novog imidža hrvatskog turizma preambiciozan cilj. Monte Mulini je u prvoj godini ostvario odličnu poziciju na tržištu i vrlo dobre rezultate. Uspoređujući ih s hotelima iste razine usluge i tržišne pozicije, rezultati su za godinu uvođenja iznad očekivanja i odlična su baza za kvalitetan nastavak poslovanja.

Koliko je pad ruskog tržišta ove godine pogodio vaše poslovanje, odnosno poremetio planove?
Kod politike prodaje Maistra njeguje načelo relativno ravnomjerne raspodjele plasmana po tržištima. Želimo imati širok tržišni doseg i time dobiti veću fleksibilnost čime postajemo elastičniji na eventualne nepredvidljive tržišne promjene. Takva nas je poslovna politika stavila u bolji položaj od nekih drugih hotelijera kad su u pitanju ruski gosti pa posljedice pada s tog tržišta za nas nisu bile toliko dramatične.

Na koji način turoperatori, domaće agencije, prate koncept koji razvija Maistra?
Postojeći partneri jedan su od glavnih oslonaca za ostvarenje rezultata koje ostvarujemo i kakva god bude budućnost hrvatskog turizma, oni će to uvijek i ostati.Ono što nedostaje su turoperatori koji nadilaze “main-stream” turizam i koji pokrivaju luksuzni segment, a za pridobivanje tih partnera moraju se dogoditi ozbiljnije investicije i ozbiljniji pomaci na repozicioniranju Hrvatske. Ove smo godine s otvaranjem hotela Monte Mulini otvorili suradnju s nizom luksuznih turističkih agencija koje dosad nisu imale Hrvatsku u svojoj ponudi, poput njemačkog Airtoursa, koji će uskoro u Hrvatskoj promovirati svoj katalog za 2010. godinu.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Kakva će biti vaša politika cijena u idućoj godini?
Maistra ove sezone nije smanjivala cijene, i to ne namjeravamo učiniti ni u idućoj godini. Cijene su u turizmu fleksibilna veličina koja se može promatrati kroz prosječni rezultat. To znači da se uz smanjenje cijene u pojedinom razdoblju može postići veća prosječna cijena na razini rezultata cijele godine. Rast prosječne cijene temeljimo na redefiniranju odnosa postojećih kanala distribucije te uvođenju novih. Korištenjem “revenue managementa” kao novog alata iz godine u godinu cijene prilagođavamo trenutnom stanju na turističkom tržištu i aktualnim projekcijama potražnje.

Slažete li se da je bez fiskalnih rasterećenja u Hrvatskoj nemoguće graditi konkurentnu ponudu, privlačiti investicije?
Neupitno je da u Hrvatskoj turizam puno više pridonosi proračunu nego što se u njega iz proračuna ulaže. Taj nerazmjer jedan je od glavnih razloga niske razine profitabilnosti našeg sektora. Kako niska profitabilnost znači nisku motivaciju za investicije, jasno je da je smanjenje fiskalnih nameta ključno za intenziviranje investicije u Hrvatskoj. Treba od Vlade ishoditi konačan stav o poziciji turizma u gospodarskom razvoju, uspostaviti jasnu interesnu strukturu, uskladiti institucionalni okvir i makroekonomsko okruženje sukladno standardima EU i na toj osnovi podignuti konkurentnost i smanjiti investicijske rizike. Treba djelovati i poduprijeti potrebne odluke o donošenju vizije i tržišnog profila turizma kako bi se ona diferencirala od mediteranske konkurencije.

Okrećemo se tržištu Dalekog istoka

Predstavili ste svoje internetske stranice na tri azijska jezika. Planirate li daljnje akcije prema tim tržištima?
To je dio strategije otvaranja novih tržišta Dalekog istoka, među kojima Japan, Kina i Koreja kao ekonomske sile i tržišta s golemim emitivnim turističkim potencijalom imaju najveću važnost. Posljednje dvije godine u Hrvatskoj se povećao priljev gostiju istočnoazijskih zemalja za čak 78 posto. Slična situacija je i u drugim zemljama, što govori da se na globalnoj razini s ovih tržišta u predstojećem razdoblju očekuje najveći rast. Maistra je ove godine svoju ponudu predstavila na jednom od najvećih turističkih sajmova u Japanu – JATA World Tourism Congress & World Travel Fair ‘09, gdje smo otvorili suradnju s nizom vodećih japanskih agencija uvodeći Rovinj u program turoperatora.