Hrvatska seljačka stranka oglasila se prekjučer otvorenim pismom u kojem, među ostalim, od Vlade zahtijeva neka u državnom proračunu osigura sredstva u visini najmanje 30 posto od iznosa stvarnih šteta koju je poljoprivreda pretrpjela zbog nezapamćeno dugog sušnog razdoblja te da Ministarstvo poljoprivrede sve korisnike novčanih poticaja u cijelosti oslobodi dokazivanja minimalnog prinosa kultura iz uroda za 2007.

Glasni seljaci
Friščića i ostalo vodstvo ‘seljaka’ u toj inicijativi podupire i Darko Grivičić, predsjednik najbrojnije udruge domaćih farmera, Hrvatskog seljačkog saveza. Grivičić tvrdi da je drastična suša već pokosila prihode 100.000 obiteljskih gospodarstava što se bave uzgojem žitarica i ostalih poljoprivrednih kultura dok će razdoblje jeseni iste probleme donijeti stočarima. Zbog suše bit će manji prinos kukuruza, cijena mu je već gotovo udvostručena prema lani uz najavu daljnjeg rasta, pa je za očekivati da će propasti 50 posto stočara, pesimističan je Grivičić. U pet županija (Brodsko-posavskoj, Sisačko-moslavačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj) lokalna je vlast zbog posljedica suše već proglasila elementarnu nepogodu dok hadezeov Šibensko-kninski župan Goran Pauk nije popustio Primoštenu, koji traži proglašavanje elementarne nepogode zbog šteta od suše na vinogradima i maslinicima. U Osječko-baranjskoj županiji odlučili su pričekati rujan. Tek nakon što snime ukupne štete usvojit će odluku, tako je odlučio župan Krešimir Bubalo procjenjujući da bi šteta mogla dosegnuti milijardu kuna. Bubalo je odluku (vjerojatno) odgodio i zbog toga što je ove godine (lipanj) već jednom proglasio elementarnu nepogodu za pšenicu, uljanu repicu… Koliko će ovogodišnja suša doista biti pogubna za poljoprivredu znat će se tek krajem godine, ne samo zbog čekanja berbe kukuruza kao posljednje kulture nego i kiša kojih će (kao jučer) zasigurno biti i sljedećih tjedana. Osim toga, o financijskim iznosima šteta do sada su govorili isključivo političari dok, za razliku od njih, struka i dalje uporno šuti. Tako šefica DC-a Vesna Škare-Ožbolt spominje pola milijarde kuna na razini države, Bubalo najavljuje milijardu kuna samo za svoju županiju, a lider HSS-a Friščić misli da će sveukupna domaća poljoprivreda imati tri milijarde kuna štete. U Ministarstvu poljoprivrede pak napominju da se posljedice sušnih ili prekomjerno kišnih razdoblja na pojedinu kulturu svake godine redovito utvrđuju. Nakon završetka berbe, na osnovu uroda, određuju se referetni prinosi što je uvjet za isplatu poticaja svakom farmeru. Žetva pšenice je tako pokazala da će ovogodišnji referentni prinos za žitorodne županije biti 4,5 tona po hektaru (lani 4,7 t/ha), a za ostale 4,0 t/ha (lani 4,2 t/ha).

Vlada reagira
Odbijaju prigovore o nereagiranju, tvrde da stanje na tržištu prate pozorno i u kontinuitetu. U prilog tome navode uvođenje (25 posto) carina na izvoz kukuruza krajem prošle godine. Ograničenje je trajalo do polovice ožujka, a ovih je dana oglašena kvota bescarinskog uvoza kukuruza u količini od 300 tisuća tona što je jedna od mjera za smirivanje tržišta. Na tom je tragu, podsjećaju i odluka Vlade od 30. srpnja, kojom je izdvojeno 18 milijuna kuna za interventni otkup 4000 odojaka i 42.600 tovljenika, kako bi se sanirale posljedice netrgovanja zbog višekratne evidencije svinjske kuge na domaćem tržištu. Suša će, nesporno je, ostaviti negativan trag na poljoprivredu. Međutim, aktualna je godina izborna i ta činjenica ima svoju težinu od koje nažalost, nije imuna ni poljoprivreda. Koalicija je sušu iz izborne 2003. ‘pokrila’ s 400 milijuna kuna. Obzirom na širokogrudnost s kojom ovih tjedana nastupa premijer Sanader (umirovljenici, rodilje, branitelji, nezaposleni) lako je moguće da i seljaci dobiju (ne)očekivani milodar.