EN DE

Šuker popustio gradovima koji žele zaduženja

Autor: Sandra Bartolović; Ivan Pandžić
16. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Promjenom su zadovoljni u Zagrebu jer im i dalje omogućuje zaduživanje Holdinga

Vlada i ministar financija Ivan Šuker popustili su pod pritiskom gradova i oporbenih zastupnika i predložili amandmane na Zakon o proračunu koji znatno ublažavaju predložene restrikcije o zaduženjima. Sabor je zajedno s amandmanima u utorak prihvatio novi zakon. Amandmanima su zadovoljni u Zagrebu jer im i dalje omogućuju zaduživanje Zagrebačkog holdinga, ali i dalje tvrde da zakon zbog njih nije ni donesen. Neslužbeno se doznaje da se izmjena zakona ipak dotaklo na posljednjem sastanku Sanader – Bandić.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Skraćenje procedure
Kako je i obećao, ministar Šuker je u zakon stavio odredbe po kojima zaduženje solventnih trgovačkih društava ne ulazi u zaduženje jedinica lokalne samouprava pod obrazloženjem “da se ne bi zaustavio razvoj i investicije lokalne uprave”. Jedince lokalne samouprave moraju, kao i dosad uvijek dati suglasnost za zaduženje, ali je u tri stavka određeno kada ona ulaze u dug lokalnih jedinica – ako su trgovačka društva poslovala s gubitkom i ako se zadužuju u roku dvije godine od osnivanja. Suglasnosti na ustanove koje nisu profitabilne uvijek ulaze u dug jedinica lokalne samouprave. Također je skraćena i procedure i izbijen argument da se prijedlogom zakona radi dodatna centralizacija jer su po novom lokalne uprave dužne samo izvijestiti ministarstvo o izdanim suglasnostima, ali se ne mora kao u osnovnom prijedlogu tražiti i suglasnost ministarstva za to zaduženje. Podsjetimo, po prvom prijedlogu su sve suglasnosti koje se daju trgovačkim društvima ulazile u dug jedinica lokalne samouprave. Tim prijedlogom, koji je bio prilično ekstreman, nisu se uopće uzimali u obzir prihodi i kreditna sposobnost trgovačkih društava, te je u kombinaciji sa Zakonom o izvršenju proračuna zaduženje svih 560 lokalnih jedinica i tisuća njihovih trgovačkih društava i ustanova svedena na oko 500 milijuna kuna godišnje. Ministar Šuker je tvrdio da se samo želi uvesti kontrola jer je stotinjak lokalnih jedinica preko suglasnosti zadužilo potpuno nelikvidna društva i ustanove, pa je ozbiljna prijetnja bila da se zbog nemogućnosti vraćanja duga on prelije na proračune jedinica lokalne uprave ili dođe do podizanja cijena. Amandmanima je uvedena poštenija kontrola jer ustanove poput bolnica i javnih vatrogasnih postrojbi ionako ne bi mogli vraćati kredite jer ne ostvaruju prihode na tržištu, a lokalne uprave neće moći osnivati trgovačka društva samo kako bi se zaduživala. Gubici pretpostavljaju kako se niti dug ne može vraćati.

Vlada i ministar financija Ivan Šuker popustili su pod pritiskom gradova i oporbenih zastupnika i predložili amandmane na Zakon o proračunu koji znatno ublažavaju predložene restrikcije o zaduženjima. Sabor je zajedno s amandmanima u utorak prihvatio novi zakon. Amandmanima su zadovoljni u Zagrebu jer im i dalje omogućuju zaduživanje Zagrebačkog holdinga, ali i dalje tvrde da zakon zbog njih nije ni donesen. Neslužbeno se doznaje da se izmjena zakona ipak dotaklo na posljednjem sastanku Sanader – Bandić.

Skraćenje procedure
Kako je i obećao, ministar Šuker je u zakon stavio odredbe po kojima zaduženje solventnih trgovačkih društava ne ulazi u zaduženje jedinica lokalne samouprava pod obrazloženjem “da se ne bi zaustavio razvoj i investicije lokalne uprave”. Jedince lokalne samouprave moraju, kao i dosad uvijek dati suglasnost za zaduženje, ali je u tri stavka određeno kada ona ulaze u dug lokalnih jedinica – ako su trgovačka društva poslovala s gubitkom i ako se zadužuju u roku dvije godine od osnivanja. Suglasnosti na ustanove koje nisu profitabilne uvijek ulaze u dug jedinica lokalne samouprave. Također je skraćena i procedure i izbijen argument da se prijedlogom zakona radi dodatna centralizacija jer su po novom lokalne uprave dužne samo izvijestiti ministarstvo o izdanim suglasnostima, ali se ne mora kao u osnovnom prijedlogu tražiti i suglasnost ministarstva za to zaduženje. Podsjetimo, po prvom prijedlogu su sve suglasnosti koje se daju trgovačkim društvima ulazile u dug jedinica lokalne samouprave. Tim prijedlogom, koji je bio prilično ekstreman, nisu se uopće uzimali u obzir prihodi i kreditna sposobnost trgovačkih društava, te je u kombinaciji sa Zakonom o izvršenju proračuna zaduženje svih 560 lokalnih jedinica i tisuća njihovih trgovačkih društava i ustanova svedena na oko 500 milijuna kuna godišnje. Ministar Šuker je tvrdio da se samo želi uvesti kontrola jer je stotinjak lokalnih jedinica preko suglasnosti zadužilo potpuno nelikvidna društva i ustanove, pa je ozbiljna prijetnja bila da se zbog nemogućnosti vraćanja duga on prelije na proračune jedinica lokalne uprave ili dođe do podizanja cijena. Amandmanima je uvedena poštenija kontrola jer ustanove poput bolnica i javnih vatrogasnih postrojbi ionako ne bi mogli vraćati kredite jer ne ostvaruju prihode na tržištu, a lokalne uprave neće moći osnivati trgovačka društva samo kako bi se zaduživala. Gubici pretpostavljaju kako se niti dug ne može vraćati.

Provjere banaka
“Prvotni prijedlog zakona nije bio dobar jer je pretpostavljao da sva trgovačka društva u vlasništvu lokalne uprave ne mogu izvršavati svoje obveze. U današnje vrijeme, kada banke pomno provjeravaju kreditnu sposobnost i poslovanje prije odobravanja kredita, on nije imao smisla. Amandmani su nešto olakšali situaciju Zagrebu, ali vjerujem mnogo više ostalim gradovima”, rekao je zagrebački dogradonačelnik za gospodarstvo Ivo Jelušić. I iz zagrebačkog ureda za financije kažu da se s amandmanima ništa osobito ne mijenja u odnosu na postojeći zakon. Novi zakon o proračunu će stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine, pa onim gradovima koji su pokušali zaobići postojeća zaduženje još ostaje vremena za zaduživanje kroz suglasnosti ustanovama i nelikvidnim društvima.

Ljubičić: Pozdravljamo uvođenje reda

Na prvotne izmjene zakona upozorilo je zaduživanje Zagrebačkog holdinga koji je kroz suglasnosti grada za kredite, izdavanje obveznica i leasing tramvaja koji ne ulazi u dug povećao obveze za šest milijardi kuna u dvije i pol godine postojanja. Predsjednik uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić tvrdi da zbog njih zakon nije donesen, a isto je tvrdio i ministar Ivan Šuker. “Pozdravljamo zakone kojima se uvodi red. Mi se više ne planiramo zaduživati jer imamo dovoljno novca za sve planirane investicije. Međutim, da smo to željeli, ne bi nas spriječio ni novi zakon jer dovoljno je da trgovačko društvo osnuje tvrtku kćer. Na kćerino zaduživanje suglasnost bi davalo trgovačko društvo, a ne jedinica lokalne samouprave”, otkrio je Ljubičić da su ipak imali rezervni plan u slučaju izglasavanja zakona u prvotnom obliku.

Autor: Sandra Bartolović; Ivan Pandžić
16. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close