Tekući račun platne bilance Hrvatske prošle je godinu završio u suficitu od 564,4 milijuna eura, ili 1,3 posto BDP-a, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

"Iako se negativan saldo na tekućem računu povećao u posljednjem tromjesečju, na razini cijele 2013. ostvaren je višak od 600 milijuna eura, ili 1,3 posto BDP-a, zahvaljujući pozitivnim kretanjima u prva tri tromjesečja", navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Kretanja na tekućem računu platne bilance ponajviše su pod utjecajem podataka o robnoj razmjeni kod koje se u prošloj godini bilježi rast deficita za 3,6 posto, dok je suficit na računu usluga, ponajviše pod utjecajem rasta prihoda od turizma, povećan za 5,9 posto.

Po preliminarnim statističkim podacima HNB-a, prošle je godine na računu roba zabilježen deficit od 6,25 milijardi eura, što je 216,7 milijuna eura veći deficit nego 2012. godine. Pritom je izvoz pao snažnije od uvoza, izvoz za 6,2 posto, na 9,19 milijardi eura, a uvoz za 2,5 posto, na 15,44 milijarde eura.

Suficit pak na računu usluga povećan je za 377,6 milijuna eura, na 6,81 milijardu eura.

Taj je suficit ponajprije pod utjecajem podračuna putovanja, odnosno turizma, a podaci pokazuju da je prihod od turizma lani povećan za nominalnih 4,9 posto, ili za 335,6 milijuna eura, na 7,19 milijardi eura. Istovremeno su rashodi za putovanja smanjeni za 4,2 posto, na 677,2 milijuna eura, pa suficit na podračunu putovanja iznosi 6,52 milijarde eura.

Analitičari Raiffeisen Bank zamjećuju kako rekordna 2008. godina s prihodima od turizma od 7,5 milijardi eura još uvijek nije dostignuta.

"Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. (za 13,5 posto) uz istovremeno niže prihode od putovanja upućuju na zaključak da su turisti potrošnju prilagodili trenutnoj gospodarskoj situaciji odnosno još uvijek prisutnim recesijskim trendovima", napominje se u analizi RBA.

Stručnjak upozorava

Novo digitalno oružje već je među nama, a prijetnja dolazi iznutra

Ivana Šušak (Alfatec):

„Osiguravajuća društva ne postoje da bi obrađivala dokumente, već procjenjivala rizike“

Deficit na računu dohotka prošle je godine iznosio 1,1 milijardu eura, što je za čak 31,1 posto manji deficit nego 2012. godine. Rezultat je to znatno niže dobiti poduzeća i banaka u stranom vlasništvu, navode iz RBA i napominju kako je na računu dohotka vidljivo da su troškovi inozemnog financiranja poslovnih banaka i poduzeća smanjeni dok su se kamatni troškovi središnje države povećali.

Suficit na računu tekućih transfera lani je iznosio 1,1 milijardu eura i smanjen je u odnosu na godinu ranije za 4,5 posto. Pritom je, kako navode analitičari RBA, zamijetan snažniji rast rashoda, za 35,8 posto (na 757,2 milijuna eura), kao posljedica uplata države u proračun EU-a, dok su prihodi na godišnjoj razni rasli 8,6 posto (na 1,86 milijardi eura).

Po preliminarnim podacima HNB-a, u zadnjem tromjesečju prošle godine na tekućem je računu zabilježen manjak od 729,1 milijun eura, što je 6,4 posto veći deficit nego u četvrtom tromjesečju 2012. godine.

Do tog je rasta došlo uglavnom zbog manjeg neto priljeva tekućih transfera, navode analitičari središnje banke. Naime, kako objašnjavaju, znatan rast rashoda (ponajviše države na osnovi uplata u proračun EU-a) nije pratio podjednak rast priljeva, što je rezultiralo smanjenjem viška na računu tekućih transfera.

Po preliminarnim podacima, višak na računu tekućih transfera u zadnjem je tromjesečju iznosio 207,4 milijuna eura, što je gotovo 90 milijuna eura, ili 30 posto manje nego u četvrtom kvartalu 2012.

Osim toga, povećao se manjak na računu faktorskih dohodaka (sa 134,3 milijuna eura na 170,6 milijuna eura).

Nepovoljna kretanja na računima tekućih transfera i faktorskih dohodaka ublažilo je smanjenje manjka u razmjeni robe i usluga s inozemstvom, napominju analitičari središnje banke.

Tako je manjak na računu roba smanjen za oko 52 milijuna eura, na 1,2 milijarde eura u četvrtom tromjesečju prošle godine, a suficit na računu usluga povećan za 29,4 milijuna eura, na 454,4 milijuna eura.