Francuska energetska kompanija Suez ostvarila je u prvoj polovici ove godine 37-postotni rast profita, zahvaljujući rastu cijena struje u Europi, stoji u jučerašnjem priopćenju te kompanije. Predsjednik uprave Sueza Gerard Mastrallet potvrdio je spajanje s tamošnjim distributerom struje Gaz de Franceom o čemu će se nakon mnogobrojnih kritika očitovati Europska komisija 25. listopada.Posljednja dva tromjesečja bila su iznimno uspješna za francuskog distributera struje čija je ostvarena neto dobit premašila očekivanja njegovih čelnika. Rast cijene struje u Europi, gdje se odvija najveći dio Suezovih operacija, uvećao je profit tvrtke na 2,2 milijarde eura što je za oko 37 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Analitičari smatraju da je za dobre rezultate zaslužan i belgijski Electrabel, kompanija koju je Suez u potpunosti preuzeo prošle godine. Vodeći ljudi kompanije su u priopćenju istaknuli i ovogodišnje djelomično restrukturiranje nekih divizija što je donijelo uštedu u visini 429 milijuna eura. U odnosu na prvu polovicu prošle godine ukupna prodaja porasla je za tri milijarde eura, čime su prihodi uvećani na 22,4 milijarde eura.Istovremeno, u žarištu je ponovno kontroverzno, 37 milijardi eura vrijedno, spajanje Sueza i Gaz de Francea. U veljači su, naime, uprave tih dviju kompanija dogovorile spajanje koje je podiglo tenzije među članicama Europske unije te zadalo brige Europskoj komisiji. Nakon što je talijanski Enel pokušao preuzeti Suez, reagirala je francuska vlada posredujući u kreiranju druge po veličini elektroenergetske kompanije u Europi.

Talijani su zatim poslali protestno pismo Komisiji optužujući Francusku za protekcionizam, koji postaje sve prisutniji. Poput Francuza, i Španjolci su odlučili zadržati domaću elektroprivredu u svojim rukama, te donijeli dekret pomoću kojeg vlada ima pravo veta na preuzimanja od inozemnih tvrtki. Nakon što su posljednjih godina cijene struje i plina višestruko porasle, mnoge europske vlade zabrinute su za buduću distribuciju tih energenata, a strah je dodatno pojačala i nedavna kriza na relaciji Rusija – Ukrajina kada je znatan dio Europe ostao bez isporuke plina. S druge, pak, strane Europska komisija, koja je za iduću godinu najavila potpunu liberalizaciju komunalnih usluga u EU, protivi se gospodarskom patriotizmu, čija primjena udaljava Europu od zacrtanog zajedničkog tržišta energenata.Nadalje, u Bruxellesu strahuju i od potencijalnog stvaranja energetskih divova koji bi mogli kontrolirati cijene. Upravo to su i osnovni razlozi Komisijine kritike spajnju dviju francuskih kompanija. U lipnju je povjerenica EK za tržišno natjecanja Neelie Kroes izjavila kako je riječ o potencijalnom stvaranju jedne od najvećih svjetskih energetskih kompanija koja bi mogla postati monopolist u Francuskoj, Belgiji, ali i nekim drugim europskim zemljama. Vodeći čovjek Sueza Gerard Mastrallet jučer je izjavio kako će Gaz de France ponuditi na prodaju 25-postotni udio u belgijskom distributeru struje SPE-u, istaknuvši da je to jedini ustupak koji može ponuditi Komisiji. Budući francuski globalni div imao bi 8-postotni tržišni udio u Belgiji te 92-postotni udio na francuskom tržištu, smatraju analitičari. Mastrallet je rekao kako su razgovori s EK konstruktivni, a neki članovi uprave Gaz de Francea istaknuli su kako očekuju duge i teške pregovore. Odluka Bruxellesa trebala bi biti poznata 25. listopada.

Čak 138 tisuća amandmana
U francuskom parlamentu danas počinje rasprava o najavljenom spajanju Sueza i Gaz de Francea, odnosno o privatizaciji GDF-a što je preduvjet čitave transakcije. Oporba, nezadovoljna vladinom namjerom o smanjenju državnog udjela u GDF-u sa 80 na 34 posto, predložila je čak 137.449 amandmana. Predsjednik francuskog parlamenta Jean-Louis Debre izjavio je da to predstavlja oko 11.000 sati rasprave i 65 tona papira.