Ni Hrvatska gospodarska komora, a ni Ministarstvo pravosuđa ne znaju koliko sudova bez iznimke primjenjuje novo rješenje iz Ovršnog zakona. Svi bi trgovački i općinski sudovi u svim ovršnim postupcima u kojima prodaju kuće, stanove, zemljišta i ostale nekretnine dužnika, kad bi postupali po zakonu i okružnici Ministarstva pravosuđa, trebali dostaviti podatke o svim nekretninama koje prodaju u ovršnom postupku u Očevidnik pokretina i nekretnika koji vodi HGK-a. No i dalje je sporno koliko se sudova uopće drži slova zakona u svim javnim dražbama, a koliko ih bojkotira modernizirana ovršna rješanja namijenjena zaštiti vjerovnika. Riječ je o svojevrsnom sudskom otkazivanju poslušnosti zakonodavca i resornog ministarstva jer problem koji su u hodu pokušali zajednički riješiti Ministarstvo pravosuđa i HGK-a, i to okružnicom koje je poslalo Ministarstvo pravosuđa na sve sudove, još nije dao očekivane rezultate. Primjer nepridražavanja zakona su, prema Komori, zagrebački sudovi, a evidentno je da ga se ne drži ni Općinski sud u Osijeku. Procjenjuje se da je riječ o raširenoj praksi.

Korekcija MP-a
Izostanak preciznog uvida u rad sudova od tih dviju institucija može se objasniti njihovom djelomičnom ili pak isključivom nenadležnošću da kontroliraju sudove. Kako se formacijski nalaze izvan sudbenog sustava, ni kao dio izvršne vlasti ni kao asocijacija gospodarstvenika ne smiju više učiniti od onog što su poduzeli prije mjesec dana. Naime, loš odaziv sudova u primjeni tog zakona Ministarstvo je pokušalo korigirati pošto su dobili signal od Komore. No i nakon više od pola godine od stupnja na snagu posljednje novele Ovršnog zakona, pa čak i nakon te nedavne intervencije Ministarstva pravosuđa, na djelu je i dalje rašireni bojkot zakona od sudstva. Pomoćnik ministrice pravosuđa Boris Koketi potvrdio je problematičnu primjenu u početku, no kaže kako je ta resor prije mjesec dana intervenirao u granicama svoje nadležnosti te da su nakon toga čuli od Komore za pozitivnu reakciju sudova. “Problem je bio u neredovitim dostavama podataka, a nakon što smo poslali okružnicu na sve sudovove, dobili smo iz Komore informaciju da je poboljšan odaziv sudova”, kazao je Koketi koji još ne može objasniti zašto su unatoč poboljšanju u praksi daleko brojniji postupci u kojima suci unatoč uputama Ministarstva pravosuđa opstruiraju temeljnu ideju reforme pravousuđa – pravnu sigurnost vjerovnika koja je jedan od najvažnijih preduvjeta za uspješno gospodarsko poslovanje.

Nejasan zakon
Komora je ispunila svoju zakonsku obvezu te od 1. studenoga 2005. na svojim stranicama www.hgk.hr vodi očevidnik o svim nekretninama koje se u ovrsi prodaju te o pokretninama procijenjenima na više od 50.000 kuna. Zbog uočene nedostatne angažiranosti sudova da ga rabe Komora je ustanovila da je nejasna zakonska odredba osnovni razlog slabe dostave podataka u očevidnik. Prema riječima potpredsjednice HGK za pravne poslove i unutarnji ustroj Jasminke Trzun, zbog nemogućnosti HGK-a da dostavlja sudovima upute za postupanje obratili su se Ministarstvu pravosuđa s inicijativom za izmjenu određenih odredaba Ovršnog zakona te s molbom da se do tada sudovima dostavi obavijest o načinu dostave podataka u očevidnik, i to na posebnim obrascima koji su formulirani prilikom izrade računalne aplikacije za očevidnik. Nakon te obavijesti Ministarstva pravosuđa, kaže Trzun, uočena je intenzivnija dostava podataka sa svih sudova.
“HGK-a nema mogućnost nadziranja rada sudova pa nije moguće ocjeniti dostavljaju li sudovi u svim ovršnim postupcima podatke u očevidnik. Iz nekih razloga slabija je dostava podataka za očevidnik sa zagrebačkih sudova, međutim za razloge treba pitati predsjednike sudova”, kaže Trzun. Iako HGK-a registrira ukupno 228 predmeta – trenutno su aktivne ovrhe za 90 nekretina i 4 pokretnine, to se čini kao “kap u moru” svega onog što sudovi prodaju u postupcima prisilne naplate vjerovnika, a posebno se to tiče Zagreba gdje je najveći broj ovršnih postupaka. Umjesto da bezuvjetno poštuju zakonsko rješenje i okružnicu Ministarstva pravosuđa, čini se da su suci prepušteni svojevoljnom odlučivanju kad će o javnoj dražbi informirati javnost i potencijalne kupce preko Komorina očevidnika. Zagrebačkog Općinskog suda ne tiče se novo ovršno rješenje. Prema podacima s kojima raspolaže Poslovni dnevnik, nijednu javnu dražbu taj sud nije oglasio putem Očevidnika koji je javan što znači dostupan svima na Internetu.

Praksa Općinskog suda u Osijeku

Za ilustraciju opće problematičnog izostanka primjene novog zakonskog rješenja može poslužiti aktualna ovršna praksa Općinskog suda u Osijeku. Taj sud će do kraja lipnja provesti javne dražbe više nekretnina u korist dviju banaka i Ministarstva financija, a da pritom nijednu javnu prodaju nije moguće iščitati iz Očevidnika nekretnina i pokretnina HGK-a. Riječ je o ovim dražbama:

Zaključkom tog suda u predmetu I-Ovr-583/01-32 u kojem je vjerovnik Privredna banka Zagreb treba se provesti 27. lipnja usmena javna držaba radi prodaje nekretnine dužnika koja je procijenjenja na 204.000 kune.
U ovršnom predmetu I-Ovr-334/o3-28 vjerovnik je Slavonska banka, a usmena javna dražba radi prodaje oranice zakazana je na Općinskom sudu u Osijeku 6. lipnja.
6. lipnja održat će se i javna dražba radi prodaje stana u Osijeku procijenjenog na 205.000 kuna u korist Slavonske banke, a zaključak o toj ovrsi donešen je predmetu I-Ovr-334/03-29.
Sud u Osijeku prodaje na dražbi zakazanoj 28. lipnja kuću u Bogaljevcima procijenjenu na 150.000 kuna, a u korist Ministarstva financija prodaje na dražbi 31. svibnja nekretninu u Čepinu koja je procijenjena na 450.000 kuna (zaključak suda u predmetu I-ovr-253/04-47).