S ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem razgovorali smo o zakonima iz nadležnosti pravosudnog resora koji će utjecati na gospodarski oporavak te o mjerama koje se provode u cilju rješavanja velikog broja zaostataka u trgovačkom sudstvu. Po njegovim riječima, na gospoarstvo najviše će se reflektirati reforma ovrha.

Kako će Ministarstvo pravosuđa potaknuti oporavak?
U zemljišnoknjižnom pravu stvorili smo pretpostavke za funkcioniranje zajedničkog informacijskog sustava gruntovnica i katastra. Sabor je donio izmjene Zakona o sudskom registru, a Vlada je inicirala izmjene stečajnog zakona. Ti zakoni, zajedno s projektom racionalizacije trgovačkog sudstva i akcijskim planom Vlade za rješavanje zaostatka na Općinskom sudu u Zagrebu i Splitu, te Trgovačkom sudu u Zagrebu i Visokom trgovačkom sudu, snažne su mjere koje će se utjecati na gospodarski oporavak.

Kada će početi djelovati?
Očekujemo kontinuitet rezultata u smanjivanju zaostataka. Visoko je cilj postavljen i time što 2012. treba početi funkcionirati služba javnih ovršitelja. Imat ćemo cijelu 2011. za implementaciju reforme ovrhe sa ciljem rasterećenja sudova od provođenja ovrhe koja je dugotrajna. Kod ustroja nove službe javnih ovršitelja moramo paziti da bude kvalitetna. To će biti osobe od javnog povjerenja na koje se prenose ovlasti da provode ovrhu umjesto sudova, a sudovi bi nadzirali rad javnih ovršitelja putem instituta pravnih lijekova. Onaj u odnosu na koga se ovrha provodi, ako smatra da je javni ovršitelj donio nezakoniti akt ili počinio nezakonitost, uložit će prigovor sudu koji će to ispitati. Sudovima smo dali vrlo kratke rokove, kako ne bi postojala s te strane mogućnost odugovlačenja postupka. Devetnaest zemalja članica Europske unije ima javne ovršitelje i svugdje dobro funkcioniraju, te daju bolje rezultate u provođenju ovrhe od sudova. Sudovima ostavljamo samo segment ovrhe vezan uz obiteljsko pravo.

Iz kojih će profesija biti najveći interes za dobivanje licence za javnog ovršitelja?
U prvom su čitanju kao uvjeti određeni završeni pravni fakultet, položeni pravosudni ispit i ispit za javnog ovršitelja na kojem se testira poznavanje specifičnosti vezanih uz ovršni zakon. Inače, uvjeti ovise od zemlje od zemlje. Mađari su na početku uveli srednju stručnu spremu, a onda su podigli letvicu. Ovrha je vrlo osjetljivo područje i zahtijeva jako dobro poznavanje prava. Ako država nekome daje javne ovlasti da donosi odluke o nekom postupku, onda je logično da traži da on za to bude kvalificiran.

Promjene Zakona o sudskom registru su važne zbog transparentne vlasničke strukture oko 100 tisuća društava s ograničenom odgovornošću. Kada će ti podaci biti vidljivi u sudskom registaru?
Trebao bi ih svatko moći vidjeti od konca listopada. Izmjenama tog zakona propisali smo da se d.o.o.-i trebaju uskladiti do kraja listopada 2010., a to znači da su njihove uprave dužne dostaviti u sudski registar popis članova tvrtki. Za nepoštivanje te obveze predviđena je sankcija od 5000 kuna, a kazna se svaki put povisuje za 5000 kuna. To će biti snažna mjera za borbu protiv korupcije i prijevara vjerovnika, a na temelju njega kompletirat ćemo podatke o imovini građana jer će omogućiti mnogo bolje funkcioniranje OIB-a.

Kako će se promjenama stečajnog zakona poboljšati likvidnost hrvatskog gospodarstva?
Više od 19 tisuća tvrtki bez zaposlenih proizvelo je dug veći od 12 milijardi kuna. Kako bismo vidjeli što se s tim društvima događa, Vlada je uputila u Sabor promjene stečajnog zakona. Njima se propisuje brži i lakši stečajni postupak. Time se daje ovlast Ministarstvu financija (Poreznoj upravi) da podnese mjerodavnim trgovačkim sudovim zahtjeve za stečajni postupak. Očekujemo da ćemo značajan dio tvrtki u skraćenom postupku izbrisati s tržišta, i to one koje nemaju imovine za namirenje vjerovnika ili vođenje stečaja. Uprave tvrtki će sudovi pozvati da daju popis imovine. Nije beznačajno ni to što će se kod svih takvih subjekata vidjeti što se događalo s njihovim poslovanjem, s kime su sklapali poslove i zbog čega su upali u dubioze. Kad se to poveže s obvezom iz Zakona o sudskom registru, gdje ćemo imati podatke gdje je tko osnivač, vidjet ćemo tko je osnivao trgovačka društva i s kojom namjerom.

Postaje li realnom mogućnost da Porezna uprava počne podnositi kaznene prijave zbog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju?
Itekako, jer tamo gdje su postojale namjere da osnivači tvrtki bez zaposlenih prevare vjerovnike i gdje je ponašanje na tržištu bilo nezakonito, ako ima elemenata kaznene odgovornosti, dobrodošle su sankcije. Promjene stečajnog zakona otvaraju mogućnost da se takva nezakonita ponašanja brže sankcioniraju. Ako je netko osnivač pet-šet trgovačkih društava, trebat će analiziratii odnose između tih trgovačkih društava. Ako je jedno društvo ostalo zaduženo i ne plaća obveze, ispitat će se zašto je to tako i kakav je status ostalih tvrtki. Kaznene prijave će moći podnijeti razni vjerovnici.

Što je s akcijskim planovima za općinske sudove u Zagrebu i Splitu koji imaju oko 40 % od svih neriješenih parnica, te za Trgovački sud u Zagrebu i Visoki trgovački sud?
Jedna mjera je delegacija predmeta s više opterećenih sudova na one manje opterećene. Ta se mjera koristi, ali će dati veće rezultate kroz projekt racionalizacije sudova. Također, kadrovski ćemo ojačati sudove kojima nedostaje administrativno osoblje. Razgovarali smo s Ministarstvom uprave te s Ministarstvom obrane koji imaju neraspoređenih kadrova. Ti službenici imaju položen državni stručni ispit i brzo mogu biti u funkciji kadrova koji manjkaju pravosuđu. Tako ćemo riješiti manjak zapisničara, upisničara i sličnih zanimanja na općinskom sudu u Zagrebu i Splitu te Trgovačkom sudu u Zagrebu i VTS-u. Riječ je, prema procjenama, o 200-njak državnih službenika, a oni bi već u rujnu trebali prijeći na poslove u provosuđu.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Prvo kvaliteta, potom brzina

Je li se Hrvatska time opredijelila za francuski model javnih ovršitelja?
Francuski model je jako zanimljiv, ali teško bi ga bilo implementirati u ovom trenutku budući da kod Francuza javni ovršitelji imaju neke ovlasti koje nisu izravno vezane s ovrhom. Oni mogu provoditi prethodno osiguranje dokaza koje u Hrvatskoj po Zakonu o praničnom postupku rade sudovi. Dokazi koje u Francuskoj provedu javni ovršitelji u prethodnom postupku imaju dokaznu snagu na sudu. Nama je trenutačno najvažnije da ustrojimo kvalitetnu ovrhu, a u daljnjem koraku možemo raspravljati kako ovrhu možemo još poboljašati i ubrzati postupak.

Više zaostataka

Koje su koristi od najavljenog spajanja trgovačkih sudova?
Želimo snažnije sudove s većim brojem sudaca u okviru kojih je moguća specijalizacija, ravnomjernija raspodjela broja predmeta, te brži i kvalitetniji postupak. Postavili smo kriterije s obzirom na broj sudaca i priliv predmeta. Kada se, primjerice, Pazin spoji na Rijeku ostat će stalna služba i sudski registar u Pazinu ali će oni biti dio veće cjeline koja će imati jednog predsjednika suda i jednu administraciju. Spajanjem Pazina na Rijeku, bit će moguće da sudac iz Rijeke dođe u Pazin.

Je li to vaš odgovor na reakciju lokalnih vlasti koji su spajanja protumačili kao da se tamo ukidaju sudovi?
Model stalne službe pokazao se dobar u racionalizaciji općinskih i prekršajnih sudova, a funkcionirat će dobro i kod trgovačkih sudova. Od 1. siječnja 2011. imat ćemo te sudove u formalnopravnom smislu spojene.