Ministar Darko Horvat je kazao jučer da su kao trajno rješenje moguće i montažne kuće. Naveo je i da će stručnjaci napraviti kvalitetan projekt kako bi se u tri do pet tipskih projekata mogle početi ugovarati zamjenske kuće. Svi takvi objekti morat će imati identični protupotresni temelj.

kreće obnova

Horvat: Montažne kuće i kao trajno rješenje

Josip Mihalić, vlasnik i direktor građevinske tvrtke Jedinstvo iz Krapine, smatra da bi za obnovu uništenih kuća u Petrinji i okolici najbolje rješenje bile montažne kuće, piše Večernji list. Mihalić napominje da njegova tvrtka takve kuće, ali i druge objekte od željeza, proizvodi za europsko tržište, dok se u Hrvatskoj preferiraju beton i cigla.

– Radi se o sklopu modula koji mogu biti dugi 12, 13 ili 14 metara te široki između tri i četiri metra. S četiri takva modula imate kuću kojoj potres ne može ništa – objašnjava Mihalić i dodaje da je za proizvodnju i postavljanje montažne kuće potrebno upola manje vremena nego za gradnju betonske ili kuće od cigle, a troškovi su oko 30 posto manji. Mihalić kaže da njegova tvrtka, primjerice, u Njemačkoj radi i montažne objekte za vrtiće, škole, ambulatne… – Što se tiče dugovječnosti, montažna kuća može trajati 100 godina, a može 30 ili 40, sve ovisi o tome kako se održava – napominje Mihalić i dodaje da one mogu biti, primjerice, i od drva. On upozorava da se u Petrinji i okolici radi o trusnom području i da su stoga, kao i na drugim takvim područjima, najbolje rješenje montažni objekti koji ne trebaju velike temelje kao betonska kuća nego lagane jer nema velikog terete. U montažnim kućama, veli, iznutra je gips i ne može se vidjeti kad uđete u prostoriju da je to modularni objek. Takve se kuće, objašnjava, mogu praviti i po noći i po kiši i snijegu. Krpinska tvrtka inače može proizvesti dvije do tri montažne kuće dnevno i 15 kontjenera, piše Večernji.

U Brestu Pokupskom

‘Topla voda je šikljala 2 metra u zrak! Bili su i geolozi, kažu da se s ovako nečim nisu susreli’

Netko mora odgovarati

Vlasnik kuće obnovljene 1999.: Tu nema kapi željeza, ne znam tko je to radio

Berislav Borovina, vlasnik splitske tvrtke Spegra Inženjering, napominje da su nam česti potresi koji su se dogodili u zadnjih gotovo godinu dana dali novu dimenziju pogleda na građevinu i da sad trebamo postati svjesni da svaka zgrada osim svoje lokacijske vrijednosti mora imati i seizmičke certifika te. Pritome je bitno da u obnovu, napominje, krenu ljudi koji znaju raditi i da budu pod mentorstvom. Tada će, veli, kroz godinu dana stasati 10-ak firmi koje će znati raditi. Hrvatska, kaže, ima dovoljno sposobnog kadra za to, na građevinskim fakultetima, primjerice, a dio ih je i u mirovini. U hodu bi trebalo razvijati tvrtke, nema više giganata. Malim tvrtkama ne smije se dopustiti da rade po svome nego pod mentorstvom koje će kasnije producirati sposobne i obrazovane ljude, objašnjava Borovina i dodaje da se to odnosi i na projektantke kojih nemamo dovoljno iskusnih. Za pet godina na taj način bismo imali 500-tinjak stručnjaka i kvalitetnu strukturu tvrkti koje će moći kvalitetno odgovoriti i na neke nove potrese, smatra Borovina.

Berislav Borovina, koji ima veliko iskustvo u obnovi i sanaciji građevina oštećenih u potresu, napominje da nam se ne smije dogoditi pogreška iz obnove kuća nakon rata, koja se radila stihijski. Napominje da je u toj obnovi bilo projektanata koji su prvi put projektirali i nadzornih inženjera koji nikad dotad nisu nadzirali te izvođača radova koji nikad prije nisu gradili. No on ipak smatra da je poslijeratna obnova napravila svoju svrhu, ali da je nažalost sigurno 30 posto bilo škarta. Sad vidimo i po Zagrebu kako se to radi, svatko se javlja kao izvođač radova. No obnova se može dati samo onome tko zna raditi, to je kompleksan zadatak. U Petrinji će se dosta toga srušiti i novog graditi jer nema toliko objekta spomeničko karaktera, ali se ne smije dogoditi da ta obnova bude stihijska, da se novac potroši smo pro forme – upozorava Borovina i napominje da je sad najvažnije ljude dobro zbrinuti.