Očekuje se da će Europska komisija Parlamentu uskoro predstaviti prijedlog nove Uredbe o ambalažnom otpadu te će nakon toga započeti formalni postupak usuglašavanja kroz nadležne Odbore.

Međutim, do donošenja novih pravila može proći i do tri godine, rečeno je na online prezentaciji u organizaciji HGK koju je jučer održala predstavnica Europske komisije iz Opće uprave za okoliš Nataša Kačić-Bartulović.

”S obzirom na činjenicu da se iduće godine održavaju izbori za Europski parlament, čuli smo da postoji težnja da se prije izbora donesu nova pravila, ali i da izbori mogu dovesti do usporavanja tako da se aktivnosti nastave u novom sazivu. To bi načelno prolongiralo donošenje Uredbe na razdoblje od oko tri i pol godine.

Zbog kompleksnosti nove teme i velikih ciljeva koji se stavljaju pred industriju i ostale sektore, duža opcija čini se mnogima izglednija”, kazala je Gordana Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

Krojenje pravila
U postupku postupnog prijelaza na održive proizvode u EU, dok s jedne strane jačaju prava potrošača kroz “pravo na popravak”, paralelno se “kroje” nova pravila za upravljanje otpadom u EU. Oko 35% ambalažnog otpada – gotovo 30 milijuna tona – 2022. je otišlo na odlagalište, spaljeno ili završilo u okolišu.

Ako se ti trendovi ne zaustave, procjenjuje se da bi se do 2030. količina plastičnog otpada mogla povećati za 46%. Traže se stoga nova efikasna rješenja, pa kad je riječ o odabiru efikasnog pravnog instrumenta, EK predlaže Uredbu o ambalažnom otpadu na razini Europske unije. Predložena pravila odnose se na poboljšanje dizajna kako bi ambalaža imala jasne oznake, te kako bi novo pakiranje promicalo ponovnu uporabu i recikliranje.

Komisija se poziva na prelazak na razgradivu i kompostirajuću bioplastiku, s naglascima na sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom zbog poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području. Tako prijedlog zahtijeva da svaka država-članica postupno smanjuje količinu nastalog ambalažnog otpada po stanovniku u odnosu na količinu iz 2018 – za 5% do 2030., za 10 do 2035. te za 15% do 2040.

Do kraja 2025. 65% cjelokupnog ambalažnog otpada trebalo bi se reciklirati, uključujući 50% plastike, 50% aluminija, 70% stakla i 75% papira i kartona. O predloženim pravilima vode se burne rasprave – neke zemlje zahtijevaju fleksibilnije rokove, druge žele veće ciljeve recikliranja, ponovne upotrebe i ponovnog punjenja.

Kvalitetna edukacija otvara brojna vrata

Od Zagreba do Amazona: Kako u Hrvatskoj pripremiti mlade za globalne IT karijere?

Projekt

Može li jedna prilika promijeniti cijelu zajednicu? Ova iskustva dokazuju da može

Da su povučene “borbene linije” za navedenu Uredbu pokazala je i recentna rasprava ministara zaštite okoliša na kojoj su pojedini naglasili da će ovaj prijedlog potkopati postojeće nacionalne sustave recikliranja.

Od vitalnog značaja
Pokazuje se da je konačni sadržaj Uredbe od vitalnog značaja i za buduće poslovanje hrvatskih tvrtki, a kako se ocjenjuje da su predložena pravila potencijalna prijetnja poslovanju, u HGK rade na osnivanju Radne skupine za pripremu stajališta za Bruxelles.

Primjerice, sadašnji prijedlog značio bi strože obveze za proizvođače i korisnike ambalaže kad je posrijedi pronalazak alternativnih rješenja za ponovno korištenje ambalaže, kao i korištenje reciklata u ambalaži. Za ugostitelje to znači da u svom prostoru neće smjeti koristiti jednokratnu ambalažu za hranu i piće kao ni za začine, konzerviranu hranu i umake, vrhnje za kavu.

Također, hoteli neće smjeti koristiti minijaturnu ambalažu za jednokratnu upotrebu (npr. šamponi). Sporno je i proširenje povratne naknade, pa se postavlja pitanje gdje će se to odvijati budući da su trgovine i sada u problemu zbog prikupljanja boca.Tvrtke smatraju da nije potrebno ograničavati upotrebu ambalaža ako su potpuno reciklabilne.