U svijetu se Hrvatska percipira kao skupa destinacija s tri zvjezdice, što je posljedica neselektivnog razvoja hrvatskog turizma. Nema ciljane promidžbe, nedostaje jasna vizija i strategija, nema jasne poruke. To su poruke koje dnevno dobivamo od naših agenata. Tako govori Goran Štrok, predsjednik Uprave i osnivač GS Hotels & Resorts, krovne kompanije u čijem se sastavu nalaze grupacije Wren’s Hotels i Jadranski luksuzni hoteli.

Zbog globalne krize koja je vrlo brzo zahvatila turistički sektor, Štrokovim zaposlenicima još je krajem prošle godine smanjena plaća, obustavljene su sve veće investicije i maksimalno je povećano ulaganje u marketing. Unatoč pritiscima stranih turoperatora, Goran Štrok otkriva da za sad ne planira snižavati cijene svojih hotela, te očekuje da će od te odluke u konačnici profitirati. “Od kolovoza prošle godine organizirali smo dolazak stotinjak novih agenata specijaliziranih za hotele s pet zvjezdica i predstavnike stranih medija koji su prvi put posjetili Dubrovnik i tek otkrivaju Hrvatsku kao potencijalno zanimljivo tržište. Do početka sezone planiramo dolazak još pedesetak novih agenata, koji do sad nisu bili u Hrvatskoj. Organizaciju putovanja agenata i stranih medija, kao i sve troškove snosimo sami. Za usporedbu, Dubai će samo u ožujku posjetiti 2000 agenata i stranih medija u aranžmanu gradske organizacije za turizam i marketing uz pomoć države i Emirates Airline kompanije. Hrvatskom turizmu nedostaje takvih inicijativa u kriznim vremenima. Mnogi agenti koji su nas posjetili nisu ni znali da u Hrvatskoj ima hotela s pet zvjezdica, a Dubrovnik su doživljali kao destinaciju s hotelima od tri zvjezdice. Od ovakvih akcija već imamo konkretne rezultate i najave bookinga za ovu i sljedeću godinu” tvrdi Štrok.

U istraživanju Horwath consultinga najmanje optimizma pokazali su luksuzni hoteli, dok istodobno neki domaći hotelijeri tvrde da se najbolje i najbrže pune najskuplji hoteli? Kako to komentirate?
Najmanji pad očekuje se u super luksuznom segmentu koji se odnosi na luksuzne vile i super luksuzne hotele. U Hrvatskoj možda ima samo par takvih objekata u koje ubrajam i našu Vilu Agavu. Što se tiče hotela s pet zvjezdica, oni će biti pogođeni i takav trend se vidi u svjetskim hotelima. U kongresnom dijelu poslovanja organizatori smanjuju broj soba i dodatnih usluga, na što je utjecala i svjetska politička retorika koja poziva kompanije na štednju i solidarnost. U Americi kongresni turizam bilježi pad do 80 posto u prva tri mjeseca. Kod nas je situacija mnogo bolja i nadam se da će tako i ostati, jer u kongresnom segmentu imamo približno jednak broj rezervacija u odnosu na prošlu godinu. Odmorišni gosti smanjit će svoj boravak, ali neće odustati od putovanja i neće putovati više puta godišnje kao dosad. Svakako očekuju kvalitetu, još bolju uslugu i vrijednost za svoj novac.

Kad je u pitanju ponuda, prate li domaće destinacije svoj luksuzni smještaj?
Dubrovnik ima najveći broj hotela s pet zvjezdica, ali destinacija mora još jako puno poraditi i uložiti truda, energije i novaca kako bi bila u mogućnosti pratiti vrhunske hotele. U dubrovačke hotele njihovi vlasnici su uložili gotovo 500 milijuna eura. Na žalost, destinacija Dubrovnik takva ulaganja nije prepoznala, a upravo destinacija mora djelovati na razvoj dodatne ponude kao što je zabava, golf, shopping ili poboljšanje prometa. Dubrovniku nedostaje i visoko kontrolirani ulazak velikih brodova na kružnim putovanjima. Na žalost, ponuda Straduna i Starog grada Dubrovnika se prilagodila kruzerima, a ne gostima koji odsjedaju u luksuznim hotelima. Radi toga hoteli svake godine imaju određeni pad u segmentu stalnih gostiju, što nije dobro.

Utječe li destinacijska politika i na percepciju hrvatskih gostiju? Čini se da nas gosti ne vide kao destinaciju kvalitete ili luksuza.
Nažalost, današnja percepcija Hrvatske je turistička zemlja s tri zvjezdice. Na ovu činjenicu nas upozoravaju i agenti s kojima radimo. Zagovaram tezu da Hrvatska mora odrediti područja koja treba usmjeriti na razvoj ne samo luksuznog već kvalitetnog turizma, a to je po mojoj ocjeni Dubrovnik, Hvar, Opatija i dio Istre, i na temelju tih destinacija bi se temeljila promocija hrvatskog turizma. Sličnu promidžbu rade i zemlje konkurenti – grade svoj imidž na dvije, tri najbolje destinacije.

No njemački turoperatori kažu da su gosti koji borave u hrvatskim hotelima s pet zvjezdica razočarani uslugom, te tvrde da je ispod onog na što su navikli na nekim drugim destinacijama?
U cijeloj destinaciji Dubrovnik, kao i u našim hotelima pet zvjezdica boravi od 1 do 5 posto njemačkih turista tako da ne mogu komentirati ovu tezu. Kad govorimo o kritikama treba jasno reći na koga se to odnosi.

Hoćete li u ovoj sezoni smanjiti zapošljavanje sezonskih radnika?
Mjere štednje koje smo poduzeli još u prošloj godini odnosile su se i na politiku zapošljavanja. Određenom broju radnika, kojima su tijekom studenog i prosinca istekli ugovori o radu, ugovori se zbog smanjenog obima rada tijekom zimskih mjeseci nisu produljili. Zapošljavanje sezonskih radnike ove godine ovisit će o stanju bookinga i sezoni.

Slažete li se s inicijativama po kojima bi hrvatski hotelijeri u kriznoj turističkoj sezoni trebali spuštati cijene?
Značajno smanjivanje cijena zapravo znači višegodišnji proces povratka na prvotne cijene, a značajno se devaluira vrijednost brenda. Svatko tko je već spustio cijene pod pritiskom touroperatora i agenata nije dosad zabilježio željene rezultate. Naši prodajni timovi svakodnevno detaljno analiziraju stanje bookinga i poteze koje poduzima naša direktna konkurencijea u mediteranskom okružju. U tom smislu vlastitu strategiju prilagođavamo stanju na tržištu. Cijene u visokoj sezoni do sad nismo spuštali, unatoč pritiscima.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Podaci o ranom bukingu s najjačih tržišta za hrvatski turizam pokazuju “što južnije, to tužnije”. Kako se južna Dalmacija može izboriti za svoje goste?
Lošiji booking u pojedinim dalmatinskim destinacijama nije pokazatelj lošije kvalitete usluge već udaljenosti od glavnih emitivnih tržišta. Činjenica je da će ove sezone biti presudna blizina i dobra infrastrukturna povezanost. Dubrovnik je udaljenija destinacija, ali u usporedbi s ostalim konkuretnskim destinacijama izdvaja ga prepoznatljivost brenda, izvrsna povezanost u zračnom prometu s mnogim europskim destinacijama, a od ove godine i raznim low cost avio kompanijama, čime je dubrovački aerodrom odradio izvrstan posao. Ohrabruje činjenica da je interes za destinacijom Dubrovnik i našim hotelima i dalje velik i na razini prethodnih godina.

Imate li informacije da je jedan broj turoperatora odustao od hrvatskog tržišta zbog sve niže isplativosti?
Informacije koje dobivamo s tržišta zasad su vrlo oprečne, pa ima i onih koji kažu kako pojedini turoperatori odustaju ili čak smanjuju broj sjedala prema određenim destinacijama. Živimo u turbulentnim vremenima, neki touroperatori su bankrotirali. Također, određeni ugovori s turoperatorima s pojedinih tržišta nisu potpisani, što ne znači da uskoro neće biti. Prve negativne statistike vjerojatno su posljedica odgođenog bookinga odnosno last minute rezervacija što su ovogodišnji trendovi.

Izjavili ste da Hrvatska ima imidž skupe destinacije zbog sustava PDV-a i tečaja kune, te stoga smatrate da je nužna prilagodba fiskalne i monetarne politike uvjetima na tržištu. Za što se zalažete? Slabljenje kune?
Svakako se moraju razmotriti visoke stope PDV-a, visoke naknade za komunalna davanja, visoke naknade za koncesije za plaže, raznorazna parafiskalna davanja što uključuje plaćanje pretplate za HTV ili Zamp – sve su to pitanja koja su odavno trebala biti riješena. Ove godine Hrvatska je samo za britansko tržište skuplja oko 25 posto zbog pada funte. Izvanredne okolnosti na svjetskom financijskom tržištu zaustavile su brojne investicije u turizmu u Hrvatskoj. Nadamo se da će Hrvatska banka za obnovu i razvoj osigurati povoljne uvjete kreditiranja i raznim mjerama poticati razvoj i investicije u turizmu, što bi se pozitivno odrazilo na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj. U slučaju da sezona poluči značajno lošije rezultate, to bi značilo i značajno manji prihod državi, tako da mnogo toga ovisi o uspjehu turističke sezone, pa i tečaj kune.

Kako ocjenjujete dosadašnje mjere ministra Damira Bajsa za ovu sezonu?
Pozdravljam napore Vlade i Ministarstva turizma, posebno u dijelu promocije Hrvatske. Ali nisu dovoljne. Teško je u kratkom razdoblju ispraviti nešto što se proteklih gotovo dva desetljeća nije sustavno razvijalo. Mnogo toga je dosad ostavljano viziji i inicijativi privatnog poduzetništva i kapitala.

Može li turizam spasiti gospodarstvo kako to Vlada predstavlja? Jesu li ulaganja u turizam razmjerna tim očekivanjima?
Interventne mjere koje su dosad napravljene nisu dovoljne. Hrvatski turizam treba biti veliki gospodarski zamašnjak u kojem treba povezati sve poljoprivredne resurse i aktivno uključiti sve ostale gospodarske grane. Hrvatska mora dati jak poticaj turizmu i objediniti sve gospodarske grane koje i inače sudjeluju u turizmu, zbog njegova multiplikativnog efekta.

Uloga susjeda

Strani mediji spekuliraju da će sezonu u Hrvatskoj spasiti Srbi, a i sami ste izjavili da su dobro došli gosti? Je li to baš tako s obzirom na incidente?
Došlo je vrijeme da se povijesne nesuglasice stave sa strane jer susjede ne možemo mijenjati. Ono što su srpski političari napravili bilo je neoprostivo i treba zapamtiti, ali treba krenuti dalje. Treba sustavno obrađivati to tržište i slijediti ono što hrvatski gospodarstvenici već godinama rade. Prošli tjedan sam na skupu slovenskih i hrvatskih gospodarstvenik uputio sam poziv slovenskim gospodarstvenicima da što više dolaze u odmor na Hrvatsku. Sa susjedima moramo razvijati dobre odnose.