Proces razduživanja europskih banaka prisutan je praktično u svim zemljama srednje i istočne Europe, a ove je godine pod regulatornim pritiscima za čišćenje bilanci i popravljanje kapitalne adekvatnosti u većini zemalja ubrzan.

U Hrvatskoj je razduživanje banaka majki još lani bilo jedva zamijetno, ali i kod nas je ove godine taj proces nešto intenzivniji. U osam ovogodišnjih mjeseci strani su vlasnici banaka povukli oko šest milijardi kuna, a premda to još nije zabrinjavajuće, vodstvo HNB-a na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem o tome je pokrenulo razgovore s matičnim bankama, a o planovima i obostranim stavovima s tim u vezi trebalo bi se razgovarati i idući tjedan.  Iz podataka središnje banke vidljivo je da se smanjenje izloženosti stranih vlasnika većim dijelom dogodilo slijedom smanjenja njihovih depozita u ovdašnjim bankama, a u znatno manjoj mjeri zbog smanjenja kreditne izloženosti.

Početkom godine depoziti stranih većinskih vlasnika bili su na 43,6 milijardi kuna, a na kraju kolovoza nešto iznad 38 milijardi. Istodobno, krediti stranih vlasnika su sa 25,1 milijardu na kraju 2011. u prvom polugodištu pali na 23,8, ali su se do kraja kolovoza vratili  na 24,5 milijarde kuna. Da je inozemno zaduživanje kao izvor financiranja banaka oslonac koji slabi pokazuju i podaci o inozemnom dugu banaka koji se sa 11,63 milijarde eura s početka godine smanjio za više od 800 milijuna eura, na 10,8 milijardi. Komentirajući inozemne tokove kapitala, analitičari središnje banke u najnovijem biltenu HNB-a ističu kako je u drugom tromjesečju "jedino neočekivan bio intenzitet razduživanja banaka", no pritom dodaju da je to "omogućio pojačani rast domaćih izvora sredstava u uvjetima slabe kreditne aktivnosti".To što depoziti i dalje bilježe porast svakako je dobro, iako se među bankarima čuje kako se na terenu osjeti lagana borba za depozite što stvara pritisak na rast njihove cijene. To pak samo dodatno sugerira da je smanjenje kapitalne podrške inozemnih vlasnika banaka nešto što ipak izaziva nelagodu.

Isto vrijedi i za razmjerno nizak omjer kredita i depozita (koji se u Hrvatskoj kreće oko 12O:100) to prije što neke matične banke guraju taj omjer i prema 110:100. "Mi smatramo da to može biti štetno", rekao je na prošlotjednoj burzovno-fondovskoj konferenciji viceguverner Vedran Šošić, a to je zacijelo i stav koji HNB iznosi u razgovorima sa stranim vlasnicima banaka u Hrvatskoj.  Posljedica situacije u okruženju u kombinaciji sa stanjem domaćeg gospodarstva je i smanjenje ukupne aktive banaka u ovoj godini. A kako se i u ostatku godine teško može očekivati priljev inozemnoga kapitala, domaći depoziti očito će postati još važnijim izvorom sredstava za kreditiranje.Ipak, procjene govore da će glavninu obveza po inozemnim zaduženjima (ponajprije kod matičnih banaka) ovdašnje banke i refinancirati te da će razduživanjem završiti samo 10-15 posto. Te potrebe nisu male; samo u posljednjem ovogodišnjem kvartalu otplate inzemnog duga banaka procjenjuju se na 800 milijuna eura, a dogodine oko 3 milijarde eura. Ostaje nadati se da će se najvećim dijelom refinancirati.